Dostupni linkovi

logo-print

Evroposlanici iz Hrvatske traže od Podgorice naknadu štete za žrtve Morinja


Evropski parlament, sa januarskog zasjedanja

Evropski parlament, sa januarskog zasjedanja

Iako je u slučaju Morinj donesena prva pravosnažna osuđujuća presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, ta priča po svemu sudeći nije do kraja završena. Naime, u srijedu su u Evropskom parlamentu hrvatski poslanici od crnogorskih vlasti zatražili da što prije osiguraju naknadu štete za sve žrtve logora u Morinju gdje su početkom 90 ih tamničeni i zlostavljani zarobljenici sa područja Dubrovnika i okoline. Koliko će takav zahtjev biti obavezujući za Crnu Goru, da li su i koliko odštetnih zahtjeva do sada usvojili crnogorski sudovi i ko sve ima pravo na naknadu štete?

Hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu predali su amandmane na Nacrt rezolucije o Crnoj Gori, u kojima traže da Podgorica što prije riješi pitanje imovine bivše jugoslovenske vojske i osigura naknadu za žrtve tokom ratova devedesetih godina.

Poslanik Evropskog parlamenta (EP) iz Hrvatske Dubravka Šuica za Dan je rekla da žrtve u logorima moraju da dobiju pravične i poštene naknade.

U Hrvatskoj smatraju da je Crna Gora dužna da isplati svu odštetu hrvatskim logorašima koji su se tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije 1991. i 1992. godine nalazili u ratnom logoru Morinj, u Boki. Prema hrvatskim izvorima, više od 200 lica 1991. i 1992. godine bilo je sprovedeno u ratni logor Morinj u Boki Kotorskoj, gdje su bili zlostavljani mjesecima.

Bivši član Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i Evropske unije Dritan Abazović kaže da će ukoliko amandman hrvatskih parlamentaraca postane dio rezolucije o Crnoj Gori on dijelom biti obavezujući ali će više biti vid dodatnog pritiska na Crnu Goru da ubrza sa donošenjem odluka o naknadi štete za bivšelogoraše u Morinju.

„Jesu na neki način obavezujući, ali problem koji treba napomenuti i koji jeste realan je da se u mnogim dokumentima iste stvari ponavljaju. To znači da ne postoje jasni i precizni rokovi do kada treba izvršavati neke obaveze koje su navedene u različitim dokumentima, u ovom slučaju u rezoluciji Evropskog parlamenta već one služe kao neka vrsta dodatnog pritiska na Crnu Goru ili neku drugu zemlju kandidata da postupa na način na koji Evropski parlament misli da treba da postupa“, komentariše Abazović.

Zahtjev hrvatskih parlamentaraca čini se upravo treba da ubrza odluke o naknadi štete budući da je taj proces već počeo u Osnovnom sudu u Podgorici i da su donešene prve pravnosnažne odluke, kaže nam zastupnik bivših logoraša, advokat Zdravko Begović.

Zdravko Begović

Zdravko Begović

„Zastupam 225 bivših ratnih zarobljenika logora Morinj koji su uglavnom državljani Hrvatske. Mogu vam reći da je prvostepeni postupak okončan u odnosu na 30 tužilaca koje ja zastupam. U svim tim predmetima sud je usvojio naš zahtjev i dodijelio im odgovoarajuću novčanu nadoknadu zavisno od toga koliko su vremena oni morali da provedu u ratnom logoru Morinj“, navodi Begović.

Begović kaže da je sud za mjesec proveden u logoru Morinj oštećenima dodjeljivao u prosjeku 5.000 eura.

Crna Gora ne treba da čeka bilo kakve podsticaje iz Hrvatske ili Evropske unije u vezi sa obavezom da obešteti nekadašnje zarobljenike logora Morinj, kaže za naš program direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.

„Svakako očekujem da crnogorska vlada po uzoru na pozitivan pomak koji je u suočavanju sa prošlošću uradila u slučaju deportacija kada je poravnanje sa porodicama žrtava imalo regionalan značaj da isto uradi i u ovom slučaju. U pregovorima se, naravno, može videti ko je podneo zahtev, da li ima osnov, da li su te osobe bile tamo ili nisu. Svakako je od velikog značaja da se dalje ne gubi vreme i da se ne stiče utisak da posle više 20 godina Crna Gora ima bilo kakav problem da isplati te reparacije ljudima koji su to na žalost veoma zaslužili“, konstatuje Tea Gorjanc Prelević.

U aprilu ove godine crnogorski Apelacioni sud potvrdio je osuđujuću presudu za slučaj Morinj, kojom su četvorica bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru.

Četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, Špiro Lučić i Boro Gligić su osuđeni na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora.

Oni su osuđeni zbog zlostavljanja hrvatskih civila i vojnika 1991. i 1992. godine, koji su zarobljeni na ratištu u blizini Dubrovnika, a potom dovedeni u logor Morinj, u blizini Kotora.

Vesna Teršelić iz NVO Dokumenta iz Zagreba podsjetila je nedavno tokom konferencije u Podgoricida pravosnažnost presude za Morinj ne zatvara priču o tom slučaju.

“Pitanje političke odgovornosti za ratne zločine još uvijek ostaje otvoreno, jer u Crnoj Gori je u kontinuitetu na vlasti ista vlast koja upotrebljava svoje transformacije i tranziciju, ali je to pitanje sa kojim se neće očito baviti samo pravosuđe. Tim pitanjem će se baviti društvo, sustav, NVO, a ja se nadam da će se u budućnosti tim pitanjem baviti i muzeji”, istakla je Teršelič.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG