Dostupni linkovi

logo-print

Nadogradnja Dejtona preduvjet za modernu BiH


Konferencija "Evropska budućnost BiH - 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma", Brisel, 9. decembar 2015.

Konferencija "Evropska budućnost BiH - 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma", Brisel, 9. decembar 2015.

Više poslanika Evropskog parlamenta iz Hrvatske, uz Criastiana Dan Predu (Kristijan Dan Preda) izvjestioca za Bosnu i Hercegovinu, inicirali su Konferenciju posvećenu 20. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, pod nazivom "Evropska budućnost BiH - 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma", koja je u srijedu održana u Briselu.

Da li je Bosna i Hercegovina prešla put od Dejtona do Brisela? Uz ovo simbolično pitanje, evropski parlamentarci, kao i drugi učesnici u raspravi, nastojali su pronaći odgovor, kako nadogradnjom mirovnog sporazuma osigurati članstvo BiH u EU?

"Nadogradnja Dejtonskog okvira je preduvjet za preobrazbu BiH u modernu, učinkovitu i funkcionalnu državu, koja je spremna da se integrira u EU. Ključna je jednakopravnost konstitutivnih naroda i svih građana, i ne smije biti dilema o teritorijalnoj cjelovitosti i jedinstvu BiH, a mora biti jasno da se o pitanjima s državne razine ne može odlučivati na razini entiteta", rekao je Andrej Plenković, jedan od inicijatora konferencije.

Praktični su razlozi za promjene, prije svega zbog komplikovanog i skupog uređenje BiH sa 13 ustava, preko 600 parlamentaraca, 200 ministara u vladama na svim nivoima, ponovljeno je u Briselu.

Takođe, još uvijek je prisutno negiranje ravnopravnosti naroda, što je suprotno interesima Hrvata, Bošnjaka i Srba, kao i svih građana BiH, izjavio je Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

"Tu su, dakako, u najlošijoj poziciji Hrvati, koje se pažljivo isplaniranim izbornim inžinjeringom može staviti izvan institucija sustava i mogućnosti sudjelovanja u njihovom radu. I to je već u više navrata, na više načina, učinjeno i viđeno. Prisjetimo se dvostrukog izbora člana Predsjedništva koji je biran iz reda hrvatskog naroda, ali nije bio biran od hrvatskog naroda, a bio je hrvatski član Predsjedništva", rekao je Čović.

On je, takođe, naglasio da je federalizam jedini legitiman koncept, unutar kog je moguće ustavno načelo konstitutivnih naroda dovesti u potpuno suglasje sa društveno-političkim realitetom u Bosni i Hercegovini.

"Jedino se na načelima federalizma to može učiniti, bez dovođenja u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, ali i bez ugrozbe njene izrazite društveno-političke realnosti i elementarne stabilnosti", smatra Čović.

Konferencija u Briselu, 9. decembar 2015.

Konferencija u Briselu, 9. decembar 2015.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naglasio je da problem koji se naziva "hrvatsko pitanje" treba što prije riješiti jer su Hrvati tri puta malobrojniji od Bošnjaka. Zatim je naglasio kako je "bitno prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od nacionalnih zabluda".

"Bošnjaci su insistirali na prenosu nadležnosti sa entiteta na državu i kada je to bilo upitno za njihov nacionalni interes, jer neke stvari bi lakše riješili na nivou Federacije BiH nego na nivou države. Srbi su se često suprotstavljali jačanju države i kada je to jačanje države išlo u njihovu korist", kazao je Bakir Izetbegović.

"Reformski zastoj koji su učinili političari ih entiteta Republika Srpska, nakon pada Aprilskog paketa ustavnih reformi, zastoj koji traje skoro deceniju i koji je zamrznuo Bosnu i Hercegovinu na njenom evropskom putu, najdirektnije se odrazio i na ekonomsko stanje u entitetu Republika Srpska. Mislim da su robovali jednoj ideji suprotstavljanja jačanju Bosne i Hercegovine koja se, na kraju krajeva, odrazila očigledno i na njihov interes", rekao je Izetbegović, dodajući da je jedini realan put izmjena Dejtonskog sporazuma kroz EU integracije.

Evropski parlamentarac Victor Bostinaru (Viktor Boštinaru) smatra da proces proširenja na zapadnom Balkanu mora biti nastavljen, postavljajući ovo pitanje:

"Može li Zapadni Balkan imati evropsku budućnost bez Bosne i Hercegovine? Teoretski da, ali u praksi je to gotovo nemoguće, jer ne možete izgraditi nešto što u sredini ima crnu rupu. BiH mora sudjelovati u procesu proširenja. To je jako važno i za regionalnu saradnju."

Brian Hoyt Yee (Brajan Hoj Ji), zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, izrazio je nadu da će Bosna i Hercegovina do 2018. "stati na noge" kako bi dobila status kandidata, za šta je potrebna zajednička podrška i EU i SAD-a.

"Mislim da nam treba veći angažman na obje strane Atlantika. U naš rad moramo uključiti ne samo vlade i diplomaciju, nego i poslanike Parlamenta BiH, poslanike Evropskog parlamenta, ali i civilno društvo", istakao je Yee.

Federica Mogherini

Federica Mogherini

Brojni govornici a posebno zvaničnici EU, među njima i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini (Federika Mogerini), kao i komesar za proširenje Johannes Hahn (Johanes Han), naglasili su kako je, uz međunarodnu podršku, budućnost BiH u rukama njenih političara.

Najava skore predaje aplikacije za članstvo je pozitivna vijest.

"BiH mora ispunjavati preuzete obaveze i obećanja data ne samo evropskim institucijama nego i građanima. Uskoro ću posjeti Sarajevo, vjerovatno sa komesarom Hahnom i to će biti moja treća posjeta. Budućnost BiH i Zapadnog Balkana je unutar EU i neću prestati to govoriti dok se ne obistini. Nakon 20 godina, odgovornost je vaša i odgovorni ste svojim državljanima. Udružite zemlju i mi ćemo vas podržati u izgradnji evropske budućnosti", poručila je Mogherini.

U radu Konferencije, osim poslanika Evropskog parlamenta, učestvovali su visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko (Valentin Incko), specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark (Lars Gunar Vigemark), Doris Pack (Doris Pak), bivša izvjestiteljiva Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu.

Treći član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, nije bio prisutan, kako je rečeno "iz zdravstvenih razloga".

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG