Dostupni linkovi

logo-print

Eurosong dobra prilika za promociju muzičara


Maya Sar

Maya Sar

U Bosni i Hercegovini se pridaje veliki značaj pjesmi Evrovizije. Posljednjih godina izvođači koji su predstavljali BiH postizali su dobre rezultate, iako je budžet nacionalne televizije svake godine sve manji. Eurosong je dobra prilika za promociju autora i izvođača iz ove zemlje.

Bosnu i Hercegovinu na 57. natjecanju za pjesmu Eurovizije predstavlja mlada bosansko-hercegovačka kantautorica Maya Sar. Na eurovizijskoj pozornici Maya će izvesti pjesmu „Korake ti znam“ za koju je sama napisala glazbu i tekst. Maya kaže da je zadovoljna sa do sada urađenim poslom, te u Bakuu očekuje najbolje:

„Očekujem dobar nastup, očekujem dobru prezentaciju naše pjesme, prvenstveno sa svoje strane na bini. Stalno me pitaju kakav sebi predviđam plasman. Nisam time opterećena, iako bih naravno lagala kada bih rekla da ne očekujem dobar rezultat.“

Ove godine Bosna i Hercegovina ide na Eurosong sa najmanjim budžetom i sa najmalobrojnijom delegacijom. U bosanskohercegovačkom Eurosong timu kažu da se nekad može napraviti dobar rezultat i sa manje novca.

„Samo da bi se učestvovalo na ovogodišnjem Eurosongu RTV BIH je morala platiti 50.000 KM, možda čak i više, ali to je neka okvirna cijena. Dakle, u startu vam je potrebno najmanje 50.000KM da biste samo dobili ulaznu kartu, a sve ostalo se puno plaća. Doista je problematično učestvovati sa malim budžetom, ali mi smo ove godine uspjeli. Nadam se da ćemo dogodine imati malo više snage i malo više partnera projekta“, kaže Lejla A. Babović, šefica bh. delegacije.

(VIDEO: Maya Sar 'Korake ti znam')



Bosna i Hercegovina dugi niz godina bira direktno svog predstavnika bez nacionalnog izbora, što su od ove godine primijenile sve zemlje regije. Da je to za ovu zemlju bio pun pogodak, govore i uspjesi koje su postizali njeni predstavnici.

„U svih ovih osam godina otkad postoji polufinalni izbori na Eurosongu, mi smo jedna od samo četiri zemlje, od 44, koje se takmiče na pjesmi Eurovizije koja je uvijek uspjela proći u finale pjesme za Eurosong“, navodi Dejan Kukrić, dugogodišnji član bh. delegacije na Euroosng i službeni komentator Eurosnoga za BiH.

Dino Merlin Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu do sada je predstavljao nekoliko puta, tri puta kao autor i dva puta kao izvođač.

Dino Merlin na Eurosongu, maj 2011.

Dino Merlin na Eurosongu, maj 2011.

U Jeruzalemu, 1999. godine, osvojio je sedmo mjesto, a prošle godine u Dusseldorfu bio je šesti. O svom iskustvu, Dino kaže:

„Vrijeme u kojem sad živimo i radimo je stostruko prezasićenije svim i svačim. Sav taj tehnološki razvoj i produkcioni standardi, onda i način glasanja i ogromna masa i energija i ljudi koji se bave show businessom je na desetu. Tako da se u tom kontekstu može reći da je sada stvarno teško biti prepoznat i izdvojiti se.“

Promidžba za izvođače

Zemlje regije daju izniman značaj eurovizijskom takmičenju, smatra Vukašin Brajić, predstavnik BiH na Eurosongu 2010. godine. Ovo natjecanje daje i veliku promidžbu samom izvođaču, kaže Brajić:

„Prilično mi je pomoglo. Ne mogu da govorim o tome da me lansirao, ali definitivno mi je dao ono što mi treba, a to je jedno iskustvo više. Mnogo kontakta koji tek treba da se pokažu u cijeloj toj priči karijere, ali definitivno to je jedna velika šansa. Da nije, ne bi Željko Joksimović išao tamo po ko zna koji put.“

"Zbog jednog ili više narednih takmičenja, muzičkih ili sportskih, ne treba uništavati kulturnu baštinu“, mišljenja je Ismeta Dervoz.

Ismeta Dervoz sudjelovala je na Eurosongu davne 1976. godine kao pjevačica grupe Ambasadori. Devedesetih godina bila je šefica bosanskohercegovačke Eurosong delegacije. Ova manifestacija daje šansu samoj muzičkoj sceni za promidžbu, kaže Dervoz:

„Ja sam pobornik toga da mi na određeni način, dajući značaj ovoj i ovakvim manifestacijama, učvršćujemo poziciju muzičke scene autora i izvođača u našoj zemlji i da im dajemo toliko potrebni prostor za promociju, mjesto na kojem oni mogu svoje kvalitete omjeriti sa drugima.“

O ovogodišnjem Eurosongu i svim kontroverzama koje prate zemlju domaćina, poput rušenja starog dijela grada Bakua, radi izgradnje Kristalne dvorane, Dervoz kaže:

„Iskreno mislim da, ako se radi o nekakvoj uništenoj baštini zemlje u kojoj se događa takmičenje, onda je to unutrašnja stvar zemlje. Oni moraju naći načina da, nešto od toga što je učinjeno, poprave, ako nije moguće onda treba skrenuti pažnju da se takve stvari ne smiju raditi. Apsolutno zbog jednog ili više narednih takmičenja, muzičkih ili sportskih, ne treba uništavati kulturnu baštinu i to što zemlja ima, a druge nemaju.“

Izvođači i predstavnici svojih zemalja se ne trebaju miješati u probleme zemlje domaćina, kaže Vukašin Brajić:

„Izvođačev posao je da ode tamo i da peva. Da da sve od sebe da ta pesma od kompozitora zvuči što bolje jer to je ipak takmičenje pesama. Izvođači svoj posao, detektivi, pravni sistem i sudije svoj, pa ko bolje izdrži.“

Eurosong je izuzetno gledana manifestacije u BiH. Prošle godine dvije polufinalne i finalu večer gledalo je preko milijun građana BiH.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG