Dostupni linkovi

logo-print

Europska unija – polaganje ispita o vlastitim vrijednostima


Poruke podrške izbeglicima sa mitinga u Pragu, ilustrativna fotografija

Poruke podrške izbeglicima sa mitinga u Pragu, ilustrativna fotografija

Najveća izbjeglička kriza u svijetu do sada otvorila je brojna pitanja o europskim vrijednostima. Na ovu, kako su je nazvali, ljudsku katastrofu biblijskih razmjera, osvrnuli su se nedavno i ugledni književnici iz zemalja regije. Ne žele vjerovati da se humanost izgubila u EU, a nadaju se da neće pobijediti politička već ljudska, demokratska i slobodna Europa.

Nitko nije ravnodušan, pa ni umjetnici, na slike izbjeglica, posebice djece, koji posljednje vrijeme bježe od užasa rata u zemlje Europske unije.

Crnogorski književnik Milorad Popović ističe da je, osim pitanja kakav je odnos europskih zemalja prema izbjeglicama, važnije pitanje zašto su toliki ljudi ostali bez svojih domova, a njihove zemlje kao da više ne postoje.

Milorad Popović

Milorad Popović

„Mi danas nemamo prave odgovore na to što im se događa i zbog čega su se desile takve stvari. Čini mi se da je i dalje na sceni opšte licemjerje, simplifikacija njihove lične tragedije, a i ono što je mnogo dublje – propasti tih prostora, civilizacija, kultura koje imaju svoju posebnost, koje imaju svoju vrijednost. Prije svega mi, koji živimo i pripadamo toj zapadnoj civilizaciji, moramo se upitati koliko, da li i na koji način smo mi doprinijeli tim velikim nesrećama i egzodusima", kaže Popović.

Iako se svijet užasnuo nad odnosom Mađarske prema izbjeglicama, u toj europskoj zemlji gotovo ništa nije učinjeno da ona ipak pokaže i svoje demokratsko lice. Granica duga 175 kilometara sada je potpuno zatvorena bodljikavom žicom visokom četiri metra.

Novinarka je šutala izbjeglice, policajci nemoćnim ljudima bacali hranu u kaveze. Ivica Đikić, književnik:

„Mislim da upravo gledamo kako se nekako raspada taj koncept Evrope kakvu smo mi zamišljali, Evrope bez granica, Evrope otvorene za različite kulture, različite jezike, različite ljude, različite mentalitete. Evropa, ako želi sačuvati išta od svoje vjerodostojnosti, od svoje tradicije, mislim da pod hitno mora naći neki način da ovu situaciju što prije riješi. Nisam dovoljno pametan da smislim neko rješenje, ali mislim da ova situacija apsolutno ruši sve na čemu počiva Evropa, zbog čega se Evropa ujedinjavala, zbog čega je stvarana Evropska unija. Ovo što se sada događa, obesmišljava uopće tu ideju", smatra Đikić.

Europa ovaj ispit neće položiti, smatra književnik Zlatko Dukić. Naime, neke su članice Europske unije u kratkom vremenu pokazale odnos svoje politike prema različitostima, ističe Dukić.

„Volio bih da se varam, ali imam osjećaj da je ovo početak raspada Evrope, budući da se očigledno na vrlo ozbiljnom pitanju ispoljavaju sve razlike. Naravno, najžalosnije i najteže u svemu tome jeste što će mnogi to glavom platiti. Mi vidimo da svakodnevno dolaze vijesti o stradanju tih ljudi u tim transportima preko vode, o tome kako se vlasti prema njima odnose kao prema stoci. Štaviše, vrlo se drastično pokazuje razlika između onog što je Evropa napisala u svojim papirima i onog što provodi u praksi. To je veliki i sve veći jaz, kaže on.

I nedavni dobitnik književne nagrade 'Meša Selimović', književnik Filip David, rekao je za naš program, da na sve što se događa gleda s velikom strepnjom.

Filip David

Filip David

„S jednom vrstom užasa gledam na to kao na neki nastavak svoje knjige, jer i tamo se govori o ljudima bez kuće, bez doma, koji beže, nemaju kuda da pobegnu, niko neće da ih prihvati. Gledam tu decu koju roditelji ubacuju kroz prozore vagona, onda ostaju na peronu, a deca odlaze, ne znamo kud. Strašna slika jedne Evrope na koju nismo navikli. Mislili smo da se Evropa toga oslobodila. Zaista sam zabrinut kako će se ta situacija razrešiti. Ne vidim u ovom trenutku da tu postoji neka jaka evropska ličnost koja je spremna i sposobna da preduzme odlučne mere da se situacija razreši povoljno po izbeglice", kaže Filip David.

Profesor i književnik Enes Karić upravo o ljudima koji bježe danima, pješice, s djecom na ramenima, govori u svojoj knjizi 'Slučajno čovjek'.

„Ovo su neki veliki znakovi naše civilizacije. Na Istoku, Bliskom Istoku, neki ga zovu islamski Istok, na Srednjem Istoku, događaju se tragedije biblijskih razmjera. Vidite po statistikama Ujedinjenih nacija – od nekih 70 miliona izbjeglica danas, 50 miliona je muslimana. To više nije moguće sagledati na što će to izaći, ali sa sobom već nosi znakove velikoga zla, velike ljudske katastrofe. To je neosporno vidljivo", podvlači Karić.

Književnik Mile Stojić smatra da je važnije gledati u onu humanu Europu u koju izbjeglice i bježe, nego u onu političku Europu kroz koju samo moraju proći.

Mile Stojić

Mile Stojić

„Meni veličanstveno reagira Njemačka koja je spremna da primi 800.000 ljudi, koja već sada zbrinjava te ljude. Vidjeli ste, ima incidenata, ali na stadionima, gdje se skuplja neki najniži sloj, vise transparenti dobrodošlice izbjeglicama. To znači da ipak ne možemo generalno govoriti o Evropi kao neprijateljski raspoloženoj. Mislim da Njemačka i kancelarka Merkel zaslužuju sve pohvale. Ja vjerujem u takvu Evropu, a ove druge pojave vjerovatno će se poboljšati, ako Evropa uopće opstane", zaključuje Stojić.

Svoje toliko željeno mjesto pod suncem izbjeglice vide jedino u zemljama Europske unije, a Europa je već odavno pozvana da se izdigne iznad turbulentne prošlosti i pokaže principe solidarnosti, jednakosti i slobode.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG