Dostupni linkovi

logo-print

Autor: Rikard Jozwiak (Prevela: Ena Stevanović)

Europska komisija propituje da li da okonča svoj program Europske susjedske politike (ESP) i čini se da je otvorena za bližu suradnju sa Rusijom.

Nove mogućnosti, koje su precizirane u nacrtu dokumenta koji je RSE imao priliku pogledati, su dio napora da se donesu konkretni prijedlozi za reformu Europske susjedske politike do kraja jeseni.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i povjerenik EU za europsko susjedstvo i politiku proširenja Johannes Hahn će četvrtog marta zemljama članicama Europske unije predstaviti nacrt dokumenta pod nazivom „U susret novoj susjedskoj politici“.

ESP je pokrenut 2003.godine kako bi se uspostavili bliži odnosi sa državama koje nisu dio politike proširenja EU.

ESP obuhvaća šesnaest susjeda Europske unije, uključujući i bivše sovjetske republike Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu, kao i države Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.

Nacrt dokumenta se bavi pitanjem opstanka ovakve politike, što će vjerovatno uznemiriti države koje aktivno traže čvršće veze sa EU zbog napetih odnosa s Moskvom, kao što su Ukrajina, Moldavija i Gruzija.

Detaljna rasprava o uspostavljanju bližih odnosa sa Moskvom bi mogla dodatno zabrinuti istočne partnere.

Iako se Rusija konkretno ne spominje, u nacrtu stoji da bi „određeni partneri koji su izvan susjedske politike“ možda mogli uspostaviti „bliže veze“ sa ESP-om.

Tu je i još nekoliko skrivenih znakova koji sugeriraju uspostavljanje bližih odnosa sa Rusijom.

U nacrtu se postavlja pitanje da li se može održati trenutni „geografski okrug“ ili bi ESP „trebao omogućiti fleksibilniju suradnju sa susjedima susjeda“.

Još jedno pitanje je „Kako EU, kroz program ESP-a, može podržati svoje susjede u njihovim interakcijama sa njihovim susjedima.“ Rusija otvoreno ulazi u raspravu kada se postavlja pitanje što bi se moglo učiniti "kako bi se osigurala veća usklađenost između Europske susjedske politike i odnosa EU sa Rusijom i sa partnerima u Srednjoj Aziji?"

Ovaj dokument se pojavio u trenutku kada raste napetost između Rusije i EU zbog krize u Ukrajini koja je počela zbog odlučnosti Rusije da spriječi bližu ekonomsku suradnju između Kijeva i Brisela, što je rezultiralo nametanjem sankcija Rusiji.

Ovaj nacrt je uslijedio nakon objavljivanja kontroverznog dokumenta koji je odobrila Mogherini i koji se bavi pitanjem obnavljanja suradnje sa Rusijom u određenim područjima.

Dokument je nastao samo nekoliko dana prije granatiranja ukrajinskog grada Marijupolja i ofanzive proruskih separatističkih snaga na istoku Ukrajine i nije ga prihvatilo nekoliko ministara vanjskih poslova EU.

Najnoviji nacrt dokumenta o budućnosti ESP-a se bavi pitanjima koja će vjerovatno biti pozdravljena od strane susjednih zemalja koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU.

U dokumentu se postavlja pitanje „da li EU treba postepeno otkrivati nove i dublje načine suradnje koji bi zadovoljili težnje i izbore onih koji ne smatraju sporazum o pridruživanju posljednjim stadijem političkog udruživanja i ekonomske integracije.“

Europska komisija također nagovještava mogućnost uplitanja u zamrznute sukobe poput otcjepljenja Pridnjestrovlja u Moldaviji ili Južne Osetije i Abhazije u Gruziji.

„Također treba uzeti u obzir kako EU najbolje može odgovoriti na krize i sukobe, uključujući i one dugotrajne uzimajući u obzir sve utjecaje i pritiske na naše partnere koji određuju njihove političke pozicije, uključujući i onu prema EU“, stoji u dokumentu.

Ruska vanjska politika je također izravno spomenuta:

„Izazovi u brojnim istočnim državama, od krize u Gruziji 2008. godine do trenutnog sukoba sa Ukrajinom su uzrokovani sve asertivnijom ruskom vanjskom politikom.“

To je, kako se navodi u dokumentu, „rezultiralo pogoršanjem odnosa između Rusije i EU“.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG