Dostupni linkovi

logo-print

Euforija u Crnoj Gori zbog olimpijske medalje rukometašica


Slavlje crnogorskih rukometašica u Londonu, 9. avgust 2012.

Slavlje crnogorskih rukometašica u Londonu, 9. avgust 2012.

Plasman crnogorskih rukometašica u finale turnira na Olimpijadi u četvrtak uveče i osvajanje prve olimpijske medalje u istoriji crnogorskog sporta izazvalo je pravu erupciju zadovoljstva u Crnoj Gori i usijalo euforiju koja već danima prati uspjehe naših sportista u Londonu.

Crnogorske rukometašice obezbijedile su prvu Olimpijsku medalju u istoriji crnogorskog sporta i u subotu će se sa Norvežankama boriti za olimpijsko zlato.

Veliki uspjeh ispraćen je velikom euforijom ispred malih ekrana u domovina, lokalima i na ulicama crnogorskih gradova:




Kakve su impresije proslavljenog fudbalera Dejana Savićevića, po kome su mnogi u svijetu godinama prepoznavali Crnu Goru?

"Naravno da je euforija sada. Iz jedne države sa preko 600.000 stanovnika imaćemo najvjerovatnije dvije medalje u ekipnim sportovima. Hajde da su u pitanju neki pojedinačni sportovi pa da to objasnimo time što se u svakoj državi može roditi neki vanserijski talenat ali biti najbolji u ekipnom sportu na najvećoj sportskoj pozornici i uspjeh na tom niovu dobija na još većem značaju. Narod u Crnoj Gori i pored svih ekonomskih problema, velike finansijske krize ovakve uspjehe osjeća uz mnogo veću draž i ponos", kaže Savićević.

Draž ogromnog sportskog uspjeha i moć da opije mase ne dovodi u pitanje profesorica književnosti iz Budve Božena Jelušić, čest tumač prilika i događaja u Crnoj Gori. Uspjeh u sportu djeluje okrepljujuće, svojevrsna je katarza ali i ventil kroz koji izbijaju razna osjećanja koja reflektuje društvene i političke okolnosti.

"Euforija kroz koju trenutno prolazimo je dio velike priče koja se ponavlja još od Biblije. Riječ je o nečemu što mase vole a to je borba Davida i Golijata koja je uvijek palila kod upravo najširih slojeva i koja se uvijek najviše u populističke svrhe koristi. Paradoksalno, ovakvim manirom, ovakvom euforijom i demostracijom ustvari dolazi do oduzimanja efekta pobjede i njenog dugoročnijeg a ne samo predizbornog uticaja na društveni kapital zajednice. Ja bih voljela da je drugačije a lično sam presrećna što se vrednoća, trud i posvećenost naših djevojaka i mladića ovako lijepo medaljama i materijalizuju", kaže Božena Jelušić.

Finansijska nagrada

Sa svoje strane, Dejan Savićević koji je i predsjednik fudbalskog saveza Crne Gore primjećuje da se kao i uvijek pokazalo da su investicije u sport uvijek sigurne i isplative i da se višetruko vraćaju, posebno kroz međunarodnu promociju Crne Gore.

"Ja se nadam da će država i u narednom periodu ulagati kao što je i do sada to radila. Očekujem da će i pored teške ekonomske krize ulagati u sport jer se i naši predstavnici vlasti koji su tamo sigurno osjećaju dobro i lijepo i da su ponosni na svoje sportiste. Nadam se da će nastaviti da ulažu u sport a pogotovo u sportove u kojima imamo velike uspjehe", optimističan je Savićević.

No upravo brojnost državne delegacije koja prati takmičenja crnogorskih sportista u Londonu, prema riječima Božene Jelušić, manifestuje njihovu želju da se sportski uspjesi prisvoje i da se njima manipuliše u svrhe koje nemaju veze sa sportom:

"Takva demonstracija ljubavi i patriotizma po mom osjećanju nije baš umjesna, odnosno mi volimo našu zemlju mimo svijeta ili odveć lako svaljujemo troškove na leđa poreskih obveznika. Vi brojnošću delegacije vršite jasnu identifikaciju pobjede ovih mladih sportista na način da su ti mladi ljudi to smo mi, oni su tako uspješni jer ih podržava i vodi vlast koja je došla da ih bodri."

Kako god bilo, trijumfom u Londonu, osim upisivanjem u istoriju crnogorskog sporta naše rukometašice i vaterpolisti biće nagrađeni i materijalno.

Uredbom Vlade predviđeno je da u slučaju ostvarenog prvog mjesta, odnosno osvajanja zlatne medalje, dobiju premiju od 300.000 eura, za srebro im je osigurano 260.000, a za bronzano odličje 220.000 eura.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG