EU: Novi zakon o brisanju podataka internet korisnika

Preneseno sa BBC-a (Priredila: Ena Stevanović)

Evropska komisija će u srijedu predložiti novi zakon koji daje internet korisnicima „pravo da budu zaboravljeni“.

Zakon kaže da će korisnici moći zatražiti da se podaci o njima izbrišu, a firme će se morati toga pridržavati, osim u slučaju ako postoje „legitimni razlozi“ za njihovo zadržavanje.

Ovaj potez je dio opće reorganizacije Direktive za zaštitu podataka koju je Evropska komisija donijela 1995.godine.

Neke tehnološke kompanije su izrazile zabrinutost zbog dosega ovog novog zakona.

Evropska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding je na konferenciji Digital Life Design (DLD) u Minhenu otkrila pojedinosti izmijenjenog zakona.

Glasnogovornik evropske povjerenice je objasnio da je ovaj potez osmišljen kako bi omogućio teenagerima i omladini da kontroliraju svoju online reputaciju.

„Ova pravila su posebno usmjerena na mlade ljude koji nisu uvjek svjesni posljedica postavljanja fotografija i ostalih informacija na stranice socijalnih mreža niti različitih postavki za zaštitu privatnosti koje su na raspolaganju“, rekao je Matthew Newman.

On ističe da bi to kasnije moglo uzrokovati probleme ako nema načina da korisnici izbrišu neugodne materijale prilikom prijave na posao. Međutim, naglasio je da im to ne daje pravo da zatraže brisanje ostalih materijala kao što su policijske i zdravstvene evidencije.

Iako je postojeća direktiva već zasnovana na principu „minimalizacije podataka“, Newman kaže da će novi zakon osnažiti tu ideju i proglasiti je „pravom“.

Upozorenja zbog gubitka podataka

Ostale mjere ovog zakona uključuju obavezu svih kompanija da obavijeste korisnike i nadležne vlasti o gubitku podataka zbog hakerskih napada i to „što je prije moguće“.

Viviane Reding je rekla da očekuje da bi se u normalnim okolnostima to trebalo učiniti u roku od 24 sata.

Evropska povjerenica ističe da kompanije moraju eksplicitno zatražiti dozvolu od korisnika da koriste podatke o njima i da ne mogu postupati na osnovu „pretpostavljenog“ pristanka u situacijama u kojima je potrebna saglasnost.

Njen prijedlog zakona nalaže da internet korisnici također moraju biti obaviješteni kada se prikupljaju njihovi podaci i mora im biti rečeno u koju svrhu će biti korišteni i koliko dugo će biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da uz pravo brisanja podataka korisnici trebaju imati lakši pristup podacima koji se odnose na njih i pravo da ih prebace na drugi provajder.

Međutim, Reding ističe da priznaje da postoje okolnosti u kojima se to pravo ne bi trebalo primjenjivati.

„Novinski arhiv je dobar primjer. Jasno je da pravo da budete zaboravljeni ne znači brisanje prošlosti“, rekla je Reding delegatima DLD konferencije.

Kazne

Ukoliko ovaj zakon bude odobren, to bi po prvi put značilo stvaranje panevropskog seta o zaštiti podataka. To bi se također odnosilo i na inozemne tvrtke koje djeluju u EU, čak i ako obrađuju podatke na serverima koji imaju sjedište u ostalim dijelovima svijeta.

Evropska povjerenica navodi da bi to pojednostavilo propise i smanjilo administrativne troškove kompanija koje bi time uštedile oko 2.3 milijarde eura godišnje.

Međutim, Ron Zink, izvršni direktor Microsofta za Evropu je za Financial Times rekao da bi ovi prijedlozi mogli biti „isuviše propisani“.

Facebook je također naglasio da želi više informacija o opsegu podataka za koje EU smatra da ih trebaju kontrolirati korisnici.

Oni dodaju: „Pozdravljamo prijedloge potpredsjednice Reding da dobri propisi trebaju podsticati, a ne kočiti stvaranje radnih mijesta i ekonomski rast i s nestrpljenjem očekujemo da vidimo kako će se razvijati Evropska direktiva za zaštitu podataka kako bi se ispunila ova dva cilja i istovremeno zaštitila prava internet korisnika.“

Google i Yahoo su rekli da trenutno ne mogu dati nikakvu izjavu o tome.

Kompanije koje se ne bi pridržavale predloženog zakona bi mogle biti novčano kažnjene i to u iznosu od 1% od njihovih ukupnih prihoda, kako se navodi u nacrtu dokumenta koji je objavio Reuters. The Financial Times je u decembru objavio da bi ta suma mogla iznositi i do 5% od ukupnih prihoda firme.

Novi zakon mora biti odobren od strane zemalja članica Evropske unije i ratificiran od strane Evropskog parlamenta, što znači da bi moglo potrajati više od dvije godine da zakon stupi na snagu.