Dostupni linkovi

logo-print

EU će preživjeti, regija zna svoje zadaće


Ilustracija

Ilustracija

Da li je iko ovih dramatičnih dana u Briselu, kada se radilo o biti i ne biti eura i same EU, pomenuo proširenje? Teško, jer je - sasvim je jasno - agenda proširenja sada u nekom drugom planu evropskih lidera i pitanje je koliko dugo će tako biti. Međutim, to bi moglo ostaviti ozbiljne posljedice i po jednu, ali i po drugu stranu.

Nama, iz našeg ugla, čini se iznimno važan posao, recimo, komesara za proširenje, Štefana Fülea. On nam je ključna veza sa onim što se zove proširenje Evropske unije i naša budućnost u njoj. Iz ovog ureda se redovno ponavlja: budućnost vam je unutar Unije, a brzinu pristupanja određujete sami.

Međutim, da li je baš tako? Sve jasnije smo svjesni da politika igra svoju ulogu u svemu tome i - još više smo svjesni: nismo na listi evropskih prioriteta.

Posebno je to izraženo sada, kada se Unija bori za opstanak eura i same ideje evropske asocijacije država, uvjerena je i analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Alexandra Stiglmayer.

“Proširenje nije prioritet Evropske unije, oni nikako ne žele da se žure u tom poslu. U isto vrijeme, jasno im je da moraju nešto da učine po tom pitanju, jer činjenica je da Unija gubi svoj uticaj na Zapadnom Balkanu. Pogledajte samo one koji zaostaju u utrci: Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo i Makedonija, gdje EU igra sve manju ulogu u političkom određenju. I Briselu je jasno da, ako želi da bude globalni igrač, mora osnažiti svoju ulogu na Balkanu“, kaže ona.

Zbog toga - vjeruju evropski parlamentarci - i zbog vlastitog interesa, evropske članice ne smiju iz ruku ispustiti instrument proširenja koji se ipak pokazao kao najdjelotvornije sredstvo u komunikaciji sa često teškim sagovornicima iz regiona.

„Moramo izbjeći davanje negativnih signala regionu ili potpuno ignorisanje. Izgubićemo tada kontrolu nad procesom i izgubiti uticaj. Trajno ćemo izgubiti ono do čega nam je stalo - da imamo partnere, države koje se moraju razvijati. Imalo bi to negativne posljedice po region. Ljudi bi nastojali u velikom broju da napuste region, nastojali bi emigrirati. To bi bilo veoma, veoma negativno“, ocjenjuje član Evropskog parlamenta iz Austrije, Hannes Swoboda.

Obaveze stoje

A situacija je posebno kompleksna u državama koje se tokom protekle godine nisu posebno trudile da ispune domaću zadaću. Progres kakav je, recimo, Bosna i Hercegovina učinila gotovo je neprimjetan, uz činjenicu da država još uvijek, godinu dana nakon izbora, nema vladu.

U Albaniji je borba za vlast pozicije i opzicije u sjenu bacila evropsku agendu, Kosovo muku muči sa statusom, Makedonija sa imenom. Što se Srbije tiče, njoj je više puta posredno i neposredno poručeno da sudbina njenog napredovanja prema Uniji zavisi od toka rješavanja odnosa s Prištinom.
Hannes Swoboda

Hannes Swoboda


„Neko pravi snažnu vezu sa kosovskim pitanjem. Naravno, na kraju, rješenje se mora naći, i za Kosovo i za Srbiju. Ali sada, važan je jasan signal - poruka Srbiji od koje se traži da nastavi razgovore sa Kosovom i da nastavi tražiti rješenja. Naravno, tu je Unija koja treba da posreduje na takav način da bude moguće postići konačni sporazum“, poručuje Swoboda.

Konačno, Bosnu i Hercegovinu, barem u očima izvršnog direktora za Zapadni Balkan Evropskog servisa za vanjske poslove, Miroslava Lajčaka, ne treba previše da brine 'evropska briga'. Evropska unija će preživjeti, a Bosni i Hercegovini ostaju zadaci, aktuelni kao i ranije:

„Prvo, niko ne treba da brine za budućnost Evropske unije i eura. Naravno, eurozona prolazi kroz teškoće, ali pitanje nije egzistencijalno. To je prva stvar. Drugo, to je malo promijenilo prioritete. Evropska unija se više bavi svojim unutrašnjim stvarima, a ne smijemo da ignorišemo to što imamo 'arapsko proljeće' ove godine. Veliki dio naše pažnje i naših finansijskih i političkih sredstava je usmjereno na to da pomognemo demokratskim procesima u arapskom svijetu. No, to nijednoj od država Zapadnog Balkana, ni Bosni i Hercegovini, niti bilo kojoj drugoj državi, ne brani da se bave svojim poslom - da nastave reforme i da se bave onim što dobro znaju da treba da urade. Dakle, bilo bi nemoralno očekivati da ključno pitanje za Evropsku uniju danas bude Bosna i Hercegovina. S druge strane, to ne stvara nikakve prepreke za taj reformski i evropski put koji mi očekujemo da Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje u regionu, nastave. Budite uvjereni da će Evropska unija sve to da ocijeni i nagradi. Vidite da druge zemlje Zapadnog Balkana jesu napredovale, dobile su dobru perspektivu, prije svega Crna Gora, bez obzira što se Evropska unija bavi svojim problemima ili što više pažnje pridaje arapskom svijetu. Dakle, nije to nikakav odgovor, to je više izgovor – da Evropska unija ima neke druge prioritete, jer EU je preuzela svoje obaveze po pitanju BiH i čitavog regiona, i te obaveze su tu. Te obaveze stoje i one se neće promijeniti. Znači, mi smo uvijek spremni svoj dio posla da uradimo“, naglasio je Lačak.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG