Dostupni linkovi

logo-print

Piše: Rikard Jozwiak, RFE dopisnik iz Brisela (Priredila: Sabina Čabaravdić)

Ovogodišnji grčki izbori mogli bi izazvati novu dužničku krizu. Tek što se pomislilo da je kriza prošla, Nova godina počinje grubim buđenjem.

Nakon tri neuspjela pokušaja u decembru, da u Parlamentu dobije predsjedničkog kandidata, premijer Antonis Samaras bio je prisiljen raspisati prijevremene izbore, glasanje 25. januara otvara vrata za moguću novu ekonomsku krizu.

Populistička, lijevo orjentirana Siriza partija tri procenta je jača od Samarasove Nove demokratije. Lider Sirize Aleksis Cipras obećao je da će povećati plate, broj radnih mjesta u državnim preduzećima, te da će uvjeriti odgovorne u eurozoni da Grčkoj otpišu dug. Svako od ovih obećanja, međutim, u direktnoj je suprotnosti s uvjetima međunarodnog zajma koji je zaustavio krizu 2009. godine.

Oni takođe mogu natjerati zemlju da izađe iz Eurozone. Tim prije što je Siriza pod velikim ruskim utjecajem, od samog osnivanja ove partije. A, ako se to dogodi, druge nestabilne članice mogu slijediti grčki primjer, pa bi euro mogao doći pod veliki pritisak ili potpuno oslabiti. Uostalom, posljednjih dana kurs eura najniži je u odnosu na dolar u posljednjih pet godina.

Novčanice rublje, ilustracija

Novčanice rublje, ilustracija

Drugo pitanje koje komplikuje odnose u EU jesu ruske sankcije. Kao malo koja druga tema, obnavljanje kazni za prisvajanje Krima, te sukobe u Ukrajini, moglo bi potpuno podijeliti Uniju. Rusija će, sa svoje strane, učiniti sve što je moguće da se podjele pojačaju.

Prva grupa sankcija koje stižu na "obnovu" u martu, jeste zamrzavanje imovine pojedinaca i uskraćivanje viza. S obzirom da je riječ o separatistima, te niže rangiranim članovima Dume, posao će biti završen bez većih problema.

Velika se gibanja očekuju u junu, odnosno julu ove godine, kada na red dođe obnavljanje ekonomskih sankcija koje utječu na ruske banke, te energetiku. Ova odluka mora biti donesena jednoglasno od strane svih 28 zemalja članica. A veliki broj evropskih država, iz različitih razloga, nije voljno obnavljati sankcije Rusiji.

Države na jugu svoje neslaganje će argumentirati činjenicom da im je potreban veći pristup ruskom tržištu. One na istoku mogu povući podatak kako im je ruska protumjera, zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda, nanijela velike štete državnom budžetu.

Ljetos bi se u Briselu, sa raznih strana moglo čuti kako postoji ozbiljna opasnost od ekonomskog sloma Rusije, a sve su to argumenti koji govore u prilog neobnavljanju sankcija Moskvi.

David Cameron

David Cameron

Treći, ali nikako najmanji problem EU u 2015.godini, jeste Velika Britanija. Ova se ostrvska država već neko vrijeme udaljila od jezgre Evropske unije. No, predstojeći opšti izbori 7. maja mogli bi značiti početak kraja britanskog članstva. Ili, u najmanju ruku, mogli bi pokrenuti još jednu mukotrpnu i dugotrajnu rundu pregovora oko ugovora s EU.

Britanski premijer David Cameron je obećao referendum o britanskom članstvu u EU, ako njegova Konzervativna stranka pobijedi na izborima.

Trenutne ankete pokazuju da su mu šanse za ostanak na vlasti dobri. A i rezultati referenduma mogu biti slični.

Premijer je najprije kazao kako će se referendum održati prije kraja 2017. godine, ali od tada je nekoliko puta napomenuo da bi se mogao organizovati i ranije. Sve su glasnije medijske spekulacije da bi Nezavisna britanska partija, teških euroskeptika, mogla postati mlađi partner u konzervativnoj vladi.

Prije referenduma samog, Cameron planira ponovne pregovare o uvjetima britanskog članstva u EU koja će uključivati zahtjeve Londona da se ograniči priliv radne snage iz zemalja članica. To bi pak značilo mukotrpan proces promjena ugovora o slobodnom tržištu rada u okviru EU-a. A svaka takva promjena udara u temelje Evropske unije i njene ideje.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG