Dostupni linkovi

logo-print

Samit u Rigi: Potvrda evropske perspektive, pomoć Ukrajini, bez ukidanja viza


Rikard Jozwiak (Priredila: Ena Stevanović)

Gruziji i Ukrajini nije odboren bezvizni režim sa Evropskom unijom na samitu lidera bloka i šest bivših sovjetskih republika u latvijskoj prestonici Rigi koji je završen zajedničkom deklaracijom o nastavku "Istočnog partnerstva", uprkos razmimoilaženjima o glavnim pitanjima.

Ističući kako je prethodni sastanak pre 18 meseci u Viljnusu izazvao istočno-zapadnu konfrontaciju sa Rusijom, u tekstu se pominje i rusko pripajanje Krima prošle godine na način koji je bio zadovoljavajući i za Jermeniju i za Belorusiju, koje su se protivile formulaciji da je to bio “ilegalni čin”.

Na samitu je dogovoren zajam EU Ukrajini od 1,8 milijardi evra u cilju pomoći Kijevu da sprovede ekonomske reforme, a jedan od uslova je bio pooštravanje mera protiv korupcije.

EU je najavila 200 miliona evra u grantovima Ukrajini, kao i za pet drugih zemalja "Istočnog partnerstva" - Jermeniju, Azerbejdžan, Belorusiju, Gruziju i Moldaviju.

Na samitu je sudjelovalo 28 zemalja članica EU plus šest zemalja koje su službeno priznate kao istočni partneri EU: Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Bjelorusija, Armenija i Azerbajdžan.

U deklaraciji je kritikovana Rusija zbog pripajanja Krima prošle godine.

"Postupci protiv Ukrajine i događaji u Gruziji od 2014. godine pokazali su da se fundamentalni principi suvereniteta i teritorijalnog integriteta unutar međunarodno priznatih granica ne mogu uzimati zdravo za gotovo u 21. veku na evropskom kontinentu", navodi se u deklaraciji.

Odluka o liberalizaciji viznog režima sa Gruzijom i Ukrajinom mogla bi da bude donesena najranije naredne godine.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk rekao je da želi da Ukrajina i Gruzija dobiju bezvizni režim, ali samo ako se ispune ključni uslovi. Prošle godine, odobren je bezvizni režim Moldaviji.

Tusk je telefonirao predsedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu kako bi ga umirio zbog dela u deklaraciji koji se odnosi na sukob sa Jermenijom oko Nagorno-Karabaha.

Sam Tusk je na konferenciji za novinare odbacio sve razlike, rekavši da je pozvao predsednika Alijeva u vezi sa različitim pristupom EU bivšim sovjetskim državama.

Iako je formulacija o nastavku partnerstva slična onoj koja je dogovorena na prethodnom Samitu istočnog partnerstva u Vilniusu 2013. godine, ranije se činilo da države članice EU kao što su Njemačka i Francuska neće biti spremne ići tako daleko na ovom susretu.

Ukrajina, Gruzija i posebno Moldavija žele dublju integraciju i na kraju i članstvo u EU. Armenija i Bjelorusija su ograničile svoje odnose sa EU ulaskom u euroazijsku ekonomsku uniju na čelu sa Rusijom.

Azerbejdžan i dalje ostaje pod upitnikom zbog čestog ugrožavanja ljudkih prava i slobode izražavanja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je 21. maja rekla sudionicima samita da Istočno partnerstvo nije „instrument za proširenje EU, već instrument za približavanje EU“.

Međutim, litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite je u petak potvrdila da će „stajati uz“ one države koje „prave reforme i žele postati europske“.

Donald Tusk je rekao da je vođena teška rasprav o formulaciji deklaracije.

"Znam da je jezik veoma važan u deklaraciji, ali dela i činjenice su mnogo važniji nego samo jezik ovog dokumenta. To znači da se ništa nije promenilo u našim ciljevima. Mogu samo da ponovim, ostajemo na istom putu ali niko nije obećao da će Istočno partnerstvo automatski voditi članstvu u Evropskoj Uniji. To je dug process”, istakao je Tusk.

On je uvodnom govoru u četvrtak ukazao na teškoće koje EU ima sa Rusijom, posebno ruskom potporom separatista u istočnoj Ukrajini i njihovom aneksijom Krima.

„Istočno partnerstvo nije natjecanje u ljepoti između Rusije i EU“, rekao je Tusk i dodao „ali da budem iskren, ljepota je bitna“.

Tusk je dodao da „ukoliko bi Rusija bila malo mekša, šarmantnija i ljepša možda ne bi morala kompenzovati svoje nedostatke destruktivnim, agresivnim i nasilničkim ponašanjem protiv svojih susjeda.“

Slijedeći samit će se najvjerovatnije održati u Briselu 2017. godine, a moguća alternativa su Velika Britanija ili Malta jer će ove države svaka po šest mjeseci te godine predsjedavati Europskom unijom.

Moldavija je također predložila da njen glavni grad Kišinjev bude domaćin slijedećeg samita.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG