Dostupni linkovi

logo-print

EU otvara tržište za radnike iz trećih zemalja


Ilustracija

Ilustracija

Evropska unija je početkom juna objavila Direktive o sezonskom zapošljavanju, kojom će se tržište rada Evropske unije otvoriti za sezonske radnike iz trećih zemalja.

Direktivom se na jedinstven način regulišu prava radnika u svim zemljama Evropske unije, čime će biti osigurana osnovna prava radnika kao što su ugovor o radu, definisano radno vrijeme, definisan iznos plate, kaže Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

„Po prvi puta na nivou čitave Evropske unije regulira se sezonski rad. Do sada je sezonski rad svaka država zasebno regulirala – pored tog jednog zakona koji je obavezan za sve članice. Ostajala je mogućnost da sve države članice same definiraju šta je za njih sezonski rad, odnosno, da na osnovu toga prikupljaju sezonsku radnu snagu na svojim tržištima rada. Svaki radnik će sada morati imati ugovor o radu sa jasno preciziranim brojem radnih sati, sa jasno preciziranom naknadom koju je poslodavac dužan da isplaćuje, imaće mogućnost da koristi socijalna prava u toj državi, znači, sva socijalna prava, osim onih vezanih za zapošljavanje –ali će moći da se učlani u sindikat i na osnovu toga da ostvari neka svoja prava“, navodi Pupić.

Direktiva omogućava jednostavnije dobijanje radne dozvole za strance u zemljama Evropske unije, ističe Pupić.

„Zakon omogućava da lakše dobivaju dozvole boravka odnosno radne dozvole po osnovu sezonskog rada, zatim da tu dozvolu mogu automatski produžiti na još šest mjeseci, ukoliko je potrebno. Čak se razmatraju neke mogućnosti da se olakša pristup radnoj snazi u nekom setu godina, recimo tri godine, tako da, ukoliko bi poslodavci iskazali potrebu za poslom koji bi trajao, recimo, tri godine, da bi ljudi mogli dobijati poslove po okončanju jedne godine sezonskog rada, automatski i na druge dvije godine.“

Prema procjenama Evropske komisije, svake godine u zemljama Evropske unije radi više od 100.000 stranih sezonskih radnika. Tradicionalno, to su uglavnom radnici potrebni za rad tokom poljoprivredne sezone, ugostitelji i turistički radnici, te nešto manje radnika na građevini.

Ilustracija

Ilustracija

„Što se tiče samih zanimanja – traže se različiti profili. Kad govorimo o nižim kvalifikacijama, radnici se odlučuju da odlaze u Evropsku uniju u nadi da će tamo naći posao. Često se taj posao i ne bira. Treba napomenuti da jedan dio radnika sa perifernih dijelova Evropske unije napušta samu Evropsku uniju, odlazi dalje. I oni traže posao, na primjer, iz Španije spominje se jedan trend odlaska radnika u Južnu Ameriku. U nekim dijelovima Evropske unije situacija nije baš sjajna, posebno se zadnjih par godina ta konkurencija sa radnim mjestima zaoštrava, tako da radnici koji odlaze odavde moraju biti spremni da rade poslove koje vjerojatno drugi ne žele da rade, ili po cijenama koje drugi ne žele, ili moraju imati stručnost koju drugi radnici u Evropskoj uniji nemaju“, kaže Ognjen Đukić, programski direktor Centra za istraživanja i studije GEA iz Banje Luke.

Zbog ekonomske krize ni Evropska unija ne nudi veliki broj radnih mjesta. Zaposlenost je veća tek u nekoliko zemalja, kao što su Luksemburg, Poljska, Belgija, Njemačka. Direktorica portala bih.boljiposao.com Aida Zejčirović:

„Potražnja radnika u Evropskoj uniji, čak se govori o nekom enormnom broju, mi zasad nemamo te pokazatelje. U 2012. čak imamo trend smanjenja tih oglasa.“

Sloveniji i Austriji najviše nedostaje KV i VKV radnika. Radnici iz BiH najčešće biraju rad u Sloveniji jer nemaju veliku jezičku barijeru, a odgovaraju im uslovi pod kojim ih angažuju tamošnje firme, kaže Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje.

„Naši građani odlaze u Sloveniju, Njemačku i Austriju, to je nekako tradicionalno. Najčešće u Sloveniju. Međutim, moram reći da mi još uvijek nemamo potpisane važeće sporazume o zapošljavanju, kao ni o sezonskom zapošljavanju, s ovim državama. Najbliže smo jednom takvom sporazumu sa Slovenijom, koji je završen i ratifikovan od strane naše vlade, međutim vlada Slovenije treba uraditi tu ratifikaciju. Slovenija ima 38.000 – to su podaci za prošlu godinu – izdatih radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine.“

Za jedna oglas, recimo za kuhara u inostranstvu, Agenciji za rad i zapošljavanje BiH stiže i do 200 prijava.

Što se tiče sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine, najveći broj njih odlazi na rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Tamo najčešće rade u ugostiteljstvu i na građevini. Bosna i Hercegovina nema sporazume o sezonskom zapošljavanju sa ovim zemljama, pa najveći broj sezonskih radnika odlazi samostalno, zbog čega rade na crno.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG