Dostupni linkovi

logo-print

Neregularni migranti nazad u Tursku, Ankari vizna liberalizacija


EU - Turska samit

EU - Turska samit

Evropska unija i Turska saopštile su da su dogovorile načelne principe plana koji bi trebalo da pomogne ublažavanju migrantske krize, ali su odgodili finalnu odluku. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk saopštio je da je dogovoreno da će “svi nergularni migrant koji stižu u Grčku iz Turske biti vraćeni”.

Konačna odluka o planu EU - Turska za izbjeglice odložena jer će se pregovori nastaviti do sljedećeg sastanka evropskih lidera zakaznog za 17. i 18. mart.

“Mene su obavezali evropski lideri da unaprijedim ove prijedloge koje je Turska iznijela i dogovorim detalje sa turskom stranom prije sljedećeg Evropskog savjeta“, rekao je Tusk.

Predsjednik Evropske komisije, Jean Claude Juncker pojasnio je detalje dogovora:

Postigli smo dogovor u principu sa premijerom Davutogluom da će Turska brzo primiti nazad sve neregularne migrante, koji se nijesu kvalifikovali za međunarodnu zaštitu, a koji su ušli u Grčku. Turska će tako de facto učestvovati u stavljanju na snagu sporazuma o readmisiji između Turske i EU", naveo je prvi čovjek EK.

"Takođe smo dogovorili da će Turska ponovo prihvatiti sirijske državljane sa grčkih ostrva pod logikom da se mogu prijaviti za azil u Turskoj i pod uslovom da će za svakog nazad primljenog Sirijca jedan biti razmješten u EU direktno iz Turske. Ovo je zaista promjena pravila“, dodao je Tusk.

Turska koja je u ponedjeljak došla sa pripremljenim prijedlogom za EU zvaničnike, koji podrazumijeva povezivanje izbjegličke krize i evropskih integracija Ankare, očigledno za dogovoreno, osim EU novca, očekuje i konkretne ustupke od Brisela.

U izjavi nakon sastanka sa zvaničnicima Turske lideri EU podržali su dogovor koji uključuje:

  • Povratak svih neregularnih mingranata preko Turske na grčka ostrva o trošku EU
  • Prihvatanje jednog Sirijca iz Turske u EU za svakog novog Sirijca kojeg Turska primi iz Grčke
  • Ubrzanje planova da se državljanima Turske dozvoli putovanje u Evropu bez viza, sa ciljem da se vize ukunu do juna 2016.
  • ubrzavanje plaćanja 3 milijarde evra obećane u oktobru i donošenje odluke o dodatnoj pomoći Turskoj za savladavanje migrantske krize. Turska je navodno zatražila da se pomoć EU poveća na 6 milijardi evra.
  • Pripreme za odluku o otvaranju novih poglavlja u pregovorima o turskom članstvu u EU

“Tražili smo da Turska dobije liberalizaciju viza za Šengen zonu ranije nego što je planirano, jer smo počeli da primjenjujemo readmisiju migranata ranije nego što je bilo predviđeno. Srećan sam da smo dogovorili da će vizna liberalizacija biti implementirana najkasnije do kraja juna tokom holandskog predsjedavanja EU”, rekao je premijer Ahmet Davutoglu.

Evropa je već skoro godinu dana suočena sa najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Većina migranata u EU stižu iz Turske, koja je već više godina utočište za više od 2,7 miliona izbjeglica iz ratom već pet godina razorene Sirije.

Mnogi, međutim, već izražavaju sumnju da li dogovoreno može biti lako i brzo primjenjeno.

Njemačka kancelarka Angela Merkel često pod udarima sa svih strana zbog njene politike “otvorenih vrata za izbjeglice“ rekla je da ponuda može biti veliki korak naprijed ako se realizuje, naglašavajući da se “nergularna migracija” mora pretvoriti u “regularnu migraciju” .

Francuski predsjednik Francoise Hollande takođe je pohvalio napredak, uz poruku da će pomoć za Tursku biti povećana.

Kao prvi korak primjene dogovorenog mogo bi biti za utorak planirani sastanak grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i Ahmeta Davutoglua u Izmiru u Turskoj.

U Grčkoj je trenutno zaglavljeno između 13.000 i 14.000 ljudi nakon što je Makedonija ograničila broj prolazaka kroz njenu zemlju vodeći se mjerama koje su primjenile druge zemlje na ruti.

Prošle je godine u Evropu ušlo više od million izbjeglica i migranata uglavnom preko Turske, Grčke, pa potom takozvanom balkanskom rutom.

Važan činilac u ovoj priči je očuvanje Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje u 26 država člnaica EU, a čiji lideri žele spašavanje sistema koji godišnje ekonomijama širom Evrope donosi milijade eura prihoda godišnje.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG