Dostupni linkovi

logo-print

Erdogan od EU traži "sigurnu zonu" u Siriji


Redžep Tajip Erdogan u Briselu

Redžep Tajip Erdogan u Briselu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kritikovao je u ponedjeljak, 5. oktobra, Evropsku uniju zbog njihove nesposobnosti da na pravi način djeluju sa izbjegličkom krizom, tokom dugo očekivane posjete Briselu, koja se na kraju djelimično okončala u sjenci ruskog upada u vazdušni prostor Turske.

Erdogana je sa evropskim liderima razmatrao formiranja "tampon ili sigurne zone" na sjeveru Sirije, te traži od njih intenzivniju akciju protiv "terorista" u koje uključuje i kurdske borce koji se bore protiv "Islamske države" u Siriji.

Erdogan, koji se priprema za parlamentarne izbore u svojoj zemlji 1. novembra, uporedio je po dolasku u Brisel broj izbjeglih koje je Turska primila, rekordnih više od dva miliona iz susjedne Sirije i Iraka, koji je drastično veći od broja koji je stigao u Evropu.

“Dok smo mi ugostili 2,2 miliona izbjeglih, Evropa je kao cijela ugostila manje od 250.000 izbjeglica”, rekao je Erdogan na sastanku kojeg je prenosila belgijska televizija, jer je turski lider zvanično došao u posjetu Belgiji.

EU se, pak, nada da će Erdogana privoljeti da primi još izbjeglica, ali i da će ih zadržati u zamjenu za određenu pomoć, koja je do sada izostajala.

Nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta, Donaldom Tuskom Erdogan je još jednom podsjetio:

Turska je država koja više od četiri godine drži svoja vrata otvorena za sve ljude koji bježe od konflikta u Siriji i Iraku. I mi smo ti koji im obezbjeđujemo najveći nivo podrške i sve smo to činili bez bilo kakve diskriminacije”.

“I mi nikada nijesmo slali ljude koji dolaze u Tursku u druge države. U našoj se zamlji danas nalazi skoro 2,5 miliona ljudi, oko 300.000 izbjeglih je iz Iraka, a oko 2,2 miliona iz Sirije. Nikada ih nijesmo diskriminisali po tome da li su muslimani, hrišćani ili Jazidi. Sve smo ih prihvatili“, naveo je turski predsjednik u srcu EU, bez dileme se osvrćući na ponašanje nekih od članica bloka, koje su ispoljile ksenofobiju prema migrantima, prije svega Mađarska te još neke članice nakadašnjeg istočnog bloka, sada EU.

Predsjednik Evropskog savjeta Tusk pak rekao je da EU i Turska zajednički dijele izbjeglički i migrantski izazov.

Donald Tusk

Donald Tusk

Neupitno je da Evropa treba bolje da štiti svoje granice. Očekujemo od Turske da čini isto. U cilju rješenja krize razmotrili smo finansijsku asistenciju, način kontrole granica, borbu protiv krijumčara, integracione politike i viznu liberalizaciju. EU je spremna da razmotri sva pitanja sa Turskom tako da smo razmotrili i moguću tampon zone u Siriji”, naveo je Tusk, dodajući da, sa druge strane, Turska jednako mora biti spremna da reaguje.

“Situacija u kojoj stotine hiljada ljudi u EU ulaze preko Turske mora se zaustaviti. I mi to ne možemo učiniti sami – potrebna nam je i turska strana”.

Sa druge strane, turski je lider ispostavio svoje zahtjeve Briselu, između ostalih, i da preduzmu konkretnije mjere u borbi protiv terorizma.

Ideja o stvaranju sigurne ili tampon zone je potekla od Turske i ona podrazumijeva "čišćenje" jednog dijela sjevera teritorije Sirije od militanata “Islamske države“ (IS) gdje bi izbjeglice mogle biti sigurno smještene.

No Erdogan, snažni protivnik sirijskog predsjednika Bašara al Asada, kaže da je “korijen problema” kada je riječ o izbjegličkoj krizi “sponzorisani državni terorizam koji zapravo provodi Bašar al Asad".

“Ako želimo da riješimo izbjegličku krizu tri stvari treba da uradimo. Pod jedan je fokus na obuku i opremu, drugi je poglašenje sigurne zone koja će biti štićena od terorizma i treći je zona zabrane leta u Siriji“, vjeruje Erdogan.

Osim toga tražio je da EU podrži ne samo borbu protiv “Islamske države” već i protiv kurdske separatističke grupe PKK.

Erdogan je i u Briselu ponovio da je za njega “sirijska kurdska vojska PKK teroristička organizacija i da im borba protiv IS ne daje legitimitet”.

Ruski upad u vazdušni prostor izazvao oštru rekciju NATO

Ovu ionako komplikovanu situciju su od prošle sedmice dodatno zakomplikovali ruski vazdušni udari, čiji su cilj, mnogo manje teroristička “Islamska država”, a mnogo više protivnici sirijskog predsjednika Bašara al Asada, starog saveznika Moskve.

A upravo je ova posjeta Erdogana Briselu djelimično zasjenjena upadom ruskih aviona u vazdušni prostor Turske, što se prema tvrdnjama turske vojske i NATO snaga dogodilo u subotu, 3. oktobra.

Turska armija, članica NATO takođe je saopštila i da su turski avioni "zastrašivani" u nedjelju, 4. oktobra, tokom patroliranja granicom, kako su naveli, od strane "neidentifikovanog aviona".

Nakon hitnog sastanaka NATO-a ovim povodom u ponedjeljak kasno popodne je saopšteno da “saveznici oštro protestuju zbog kršenja vazdušnog prostora Turske i istovremeno osuđuju takve upade i kršenja NATO vazdušnog prostora".

NATO je, takođe, upozorio na “ekstremnu opasnost od takvog neodgovornog ponašanja”.

Rusko ministarstvo odbrane je naknadno saopštilo da je jedan od njihovih ratnih aviona nakratko ušao u turski zračni prostor zbog “loših vremenskih uslova”

NATO je zatražio od Rusije da okonča zračne udare na “sirijsku opoziciju i civile”.

Za Erdogana sloboda medija sporedna tema u Briselu

Jean-Claude Juncker

Jean-Claude Juncker

Predsjednik Evropske komisije, Jean-Claude Juncker je uoči sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, pak, rekao da će “predložiti svom prijatelju zajedničku migracionu agendu i da će o njoj razgovarati u detalje”.

Prema riječima šefa Fontexa, evropskog tijela za kontrolu granica Fabricea Leggerija, 630.000 ljudi ušlo je od početka godine ilegalno u EU, većina preko Turske. Na hiljade je umrlo na tom putu u Mediteranu. On je zatražio još 775 dodatnih čuvara granica koji bi bili rapoređeni na spoljnim granicama EU, prije svega u Italiji i Grčkoj.

Njemčka je najavila da do kraja ove godine očekuje do 1,5 milion zahtjeva za azil, budući da većina izbjeglica koji preko Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Mađarske ulaze u EU, želi u Njemačku ili neku od zemlja Skandinavije.

Prije susreta sa Tuskom, Erdogan je imao sastanak i sa predsjednikom Evropskog parlamenta, Martinom Schulzom koji sa turskim liderom razgovarao i o ugroženoj slobodi medija u Turskoj.

“Kada je riječ o slobodi medija mislim da nije veliko iznenađenje da predsjednik Erdogan nije obratio posebnu pažnju na tu temu tokom našeg susreta ali ja sam se osvrnu na to”, rekao je Schulz.

Kako kaže on je turskom lideru prenio zabrinutost EP zbog ugrožene slobode medije i novinara i zatražio od njega da Vlada turske uzme u ozir činjenicu da u EP ima "puno strahovanja zbog medijske situacije u njegovoj zemlji".

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG