Dostupni linkovi

logo-print

Entiteti BiH zaobilaze plaćanje odštete bivšim logorašima


Jedan od logora u BiH - Dretelj

Jedan od logora u BiH - Dretelj

Nedavno je u Republici Srpskoj donesen zakon prema kojem će se ratna odšteta isplaćivati u obveznicama, a u Federaciji BiH je donesena odluka da se isplate prolongiraju. Oni koji su tužili kažu da to neće prihvatiti, a u konačnici su spremni i na zaplijenu državne imovine kako bi došli do svojih prava.

Bivši logoraši i civilne žrtve rata u narednim mjesecima očekuju privođenje kraju predmeta za ratnu odštetu, odnosno pravosnažne presude po osnovu tužbi onih koji su najviše stradali u proteklom ratu. No, prije nego što su presude za ratnu odštetu postale pravosnažne, i RS i Federacija BiH donijele su odluke o odloženom plaćanju žrtvama navodeći da bi se isplatama ugrozili budžeti.

Podnosioci tužbi nadaju se da će pravda biti na njihovoj strani, te da će vlasti promijeniti takve odluke kada dođe vrijeme za naplatu.

Parlament Republike Srpske usvojio je sredinom decembra Zakon o unutrašnjem dugu tog entiteta. Za obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u ratnom periodu namijenjeno je oko 600 miliona maraka. Problem je, međutim, što Republika Srpska zakonom predviđa naknadu u obveznicama, a udruženja civilnih žrtava rata ne pristaju na takva obeštećenja.

Muzafer Teskeredžić, iz Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, kaže kako žrtve nikako neće pristati na obveznice, te da su spremni za svoja prava ići i do Strazbura.

„Članovi Unije su procesuirali do sada 3.772 predmeta. Nas te odluke ne zanimaju. Mi ćemo raditi u skladu sa zakonom. To znači kad bude presuda pravosnažna, mi ćemo ići u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Ako bude ta presuda pozitivna normalno da će se ići na uzvršenje. Ne dolaze u obzir nikakve obveznice za isplatu, to mora biti keš.“

Predsjednik Udruženja logoraša istočne Hercegovine Vukan Kovač podsjeća da je prva nepravosnažna presuda donesena u korist članice ovog udruženja Olge Draško, kojoj bi, ukoliko postane pravosnažna, Federacija BiH trebala isplatiti 100.000 KM obeštećenja za boravak u logoru Dretelj. Kovač se nada da će drugostepena presuda nakon žalbenog postupka biti izrečena uskoro.

„Kad-tad to će doći na naplatu. Mislim da za ono što su ljudi preživjeli neko mora da snosi odgovornost, jer i jedna i druga strana su angažovale vojsku, a vojska je bila državna i sa jedne i sa druge i sa treće strane, i mislim da će morati svi da isplaćuju te štete u svakom postupku u kojem se dokaže da je neko nekoga maltertirao, a bio član legalne vojske ili legalnih institucija.“

Prema podacima iz Saveza logoraša BiH, pripremljeno je 55.000 tužbi. Najviše ih je protiv Republike Srpske, ali je znatan broj i tužbi protiv Federacije BiH.

Murat Tahirović, iz Saveza logoraša BiH, procjenjuje da bi ukupna potraživanja ljudi koji su stradali u ratu ili izgubili svoje najmilije mogla u konačnici iznositi šest milijardi KM, te smatra da bi vlastima u BiH bilo pametnije da u dogovoru sa žrtvama zajedno naprave plan obeštećenja, koje im po svim evropskim i UN-ovim konvencijama pripada.

„Mi smo pokušali da upriličimo sastanak sa nadležnim ministrima iz određenih resora, međutim, niti na jednom sastanku nije bio ozbiljan razgovor uopšte na tu temu, što govori u prilog činjenici da oni još uvijek te tužbe ne smatraju ozbiljnim, niti bilo kakvom prijetnjom. Međutim, ja želim istaći da mi imamo u BiH uvedenu sudsku praksu s obzirom da su vrhovni sudovi donijeli sudske presude u kojima su se vrlo decidno odredili prema našim tužbama, što znači da su vrhovni sudovi uveli praksu da će svako onaj ko posjeduje dokaze da je bio bespravno zatvaran u logore širom BiH imati pravo na obeštećenje. To je jedan putokaz kojim zadnjih godinu dana sudovi u BiH rade i već imaju ustaljenu praksu za donošenje presuda. Mi imamo već preko hiljadu presuda dosuđenih u korist naših članova - i to ide sada sve bržim i bržim tempom.“

Tahirović poručuje da su ljudi koji u logorima godinama trpjeli najstrašnije torture neće odustati od svojih prava.

„Ako entiteti odluče da neće iz budžeta isplatiti odštetu - mi smo od strane OHR-a dobili popis imovine koje je vlasništvo entiteta, počevši od Elektrodistribucija, Telekoma itd. - mi ćemo ići u blokadu te imovine i pokušati staviti hipoteku na tu istu imovinu i jednostavno tražiti ono što ljudima pripada na sve moguće načine“, zaključuje Tahirović.

*********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:

Inicijativa: BiH da odlikuje Srđana Aleksića
Suđenje Šešelju: Tužiteljstvo traži 28 godina zatvora

*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG