Dostupni linkovi

logo-print

Entiteti protiv civilnih žrtava rata u BiH


Zgrada Vlade RS u Banjoj Luci

Zgrada Vlade RS u Banjoj Luci

Vlada Federacije BiH nedavno je utvrdila prijedlog zakona o dopuni Zakona o obligacionim odnosima kojim bi se prekinuli svi postupci po tužbama za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Slično rješenje najavljuje se i u Republici Srpskoj. Po svemu sudeći, entitetske vlasti veoma su složne kada je riječ o nalaženju načina da se izbjegne obeštećenje civilnih žrtava rata.

Civilne žrtve rata ogorčene su činjenicom da se u oba bosanskohercegovačka entiteta planiraju zakonska rješenja kojima bi se obustavile tužbe za naknadu štete nastale u proteklom ratu. Najveći broj njih smatra da ih institucije ponovo čine žrtvama, umjesto da im pruže barem dio satisfakcije za ono što su pretrpjeli. Jedna od njih je i Senida Karović, danas predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo:

„Ja sam ranjena 1993. Pošla sam na vodu, pala je granata, izgubila sam nogu. Dva i po mjeseca sam ležala u bolnici, izašla iz bolnice i mislila sam da je moj život završen. Sad treba neko da donese zakon koji će ratnu žrtvu, istinsku žrtvu rata da dovede u situaciju da 18 godina poslije agresije ponovo bude žrtva. E pa neće moći.“

Iako se gotovo ni o čemu ne mogu dogovoriti, predstavnici oba bh. entiteta složni su u vezi sa pitanjem obeštećenja civilnim žrtvama rata. S obzirom da njihove tužbe prijete da ugroze budžete višemilionskim iznosima, dogovor da se to pokuša izbjeći već je na pomolu. Nakon što je Vlada FBiH izašla sa zakonskim prijedlogom kojim bi se prekinuli svi postupci po tužbama za naknadu materijalne i nematerijalne štete, isto se planira i u Republici Srpskoj.

Također očekujem da ćemo ovih dana i mi isto to uraditi. Ja sam već kontaktirao naše Ministarstvo pravde i oni su u dogovoru sa resornim ministartsvom u Federaciji, tako da će ovo, po meni, biti jedno pravično i pravedno rješenje u interesu svih - da se u vezi s ovim tužbama zaustave postupci do daljnjeg, a da se onda političari u BiH natjeraju da se donese jedinstven zakon i osnuje fond kako bi se ove žrtve obeštetile.“, kaže pravobranilac tog entiteta Slobodan Radulj.

Udruženje logoraša „Prijedor 92“ već je dobilo preporuke od advokata koji ih zastupaju da povuku tužbe jer je evidentno da postoji dogovor vlasti u BiH da se zahtjevi civilnih žrtava rata odbijaju - kaže Sudbin Musić, sekretar Udruženja:

„Iz perspektive nekoga ko je i povratnik i žrtva i reprezentant populacija koja u BiH i nema gdje, barem kada su u pitanju dosadašanja zakonska rješenja, mogu reći da sam ogorčen pokušajem vlasti u BiH, i u RS i u Federaciji BiH, da se prolongira agonija koja traje kod nas u Prijedoru već godinama, da se anulira taj nekakav pokušaj da se koliko-toliko saniraju posljedice učinjene ljudima u proteklom ratu.“

Slobodan Radulj kaže da je u Pravobranilaštvo RS do sada stiglo oko 4.000 tužbi za naknadu ratne materijalne i nematerijalne štete, ali do sada, tvrdi, ništa nije isplaćeno. On ne smatra da bi se obustavom tužbi kršila ljudska prava civilnih žrtava rata:

„Zato što bi ovo bila ratna reparacija unutar jedne države, da pola države plaća za rat drugoj polovini države, što međunarodno pravo ne poznaje.“

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović kaže da je žalosno što se entitetske vlasti uspiju dogovoriti samo u slučajevima kada se to čini na štetu građana:

„Na neki način se želi sve to zataškati i relativizirati. Svjedoci smo da vlast u BiH može da funkcioniše vrlo brzo i efikasno u nekim slučajevima, a u drugim slučajevima određene stvari, vrlo jednostavne takođe, traju godinama.“

Todorović takođe napominje da za kršenja ljudskih prava nije kriva samo vlast već i kompletno društvo. Ono se ne solidariše i nema zajedničku svijest o obavezama države prema građanima, a posebno prema najranjivijoj populaciji.

************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG