Dostupni linkovi

logo-print

Evropski parlament je većinom glasova u četvrtak 30. aprila usvojio Rezoluciju o napretku za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju.

Iako se radi o dva odvojena dokumenta, ocjena je ista: politička previranja koče napredak reformi i u jednoj i u drugoj zemlji, koje bi trebale učiniti više u izgradnji demokratskih procesa i u borbi s korupcijom.

Predsjednik delegacije EP za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, Tonino Picula, izjavio je da je nova rezolucija izraz promijenjenog odnosa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini.

“Svake godine u ovo vrijeme Europski parlament donosi rezolucije o svim zemljama koje kucaju na vrata EU, a u slučaju Rezolucije o BiH ove godine postoji pravičan omjer između poticanja i onoga što bi trebalo mijenjati”, rekao je predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula i pozdravio usvajanje Rezolucije o BiH na zasjedanju u Strasbourgu.

Picula je posebno zadovoljan, jer je u Rezoluciji uvažen njegov amandman kojim se novi lideri pozivaju da slijede načela federalizma i subsidijarnosti.

„Federalizam ne smije biti razlog za optužbu ili psovku, nego poziv na raspravu kako urediti Bosnu i Hercegovinu kako bi bila institucionalno prohodnija za gospodarske inicijative koje će na kraju dovesti do boljeg ekonomskog stanja za sve građane!”

„Nova Rezolucija je refleks promijenjenog odnosa institucija EU u cjelini prema postizbornoj BiH. To nije samo zbirka novih zamjerki na stagnaciju u provedbi reformi, već jasna podrška europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine koja se sastoji u novom pristupu i novoj listi prioriteta, koje BiH, kao i svaka druga zemlja koja se želi pridružiti EU, mora imati u vidu”, rekao je Picula.

O raspravi na Evropskom parlamentu razgovaramo s Elvirom Bucalom, dopisnikom "Glasa Amerike".

RSE: Kolega Bucalo, po čemu bi ovogodišnja rezolucija za Bosnu i Hercegovinu mogla biti drugačija od prethodnih?


Bucalo: Sem sličnih stavki poput upozorenja i apela da se bh. politička elita politički uozbilji, ima tu nekog 'svjetla na dnu tunela' koje je došlo nakon ove evropske inicijative da se Bosni i Hercegovini pristupi sa socioekonomskog stanovišta i pravca. Nakon toga uslijedila je i ova zajednička izjava bh. političkog državnog vrha, i Evropljani su ispunili svoju riječ, deblokirali su Sporazum o stabilizaciji i pridruženju. Cijelo to okruženje stvara priliku i stvara mogućnost - osjeti se to u zraku i tokom razgovora s parlamentarcima prije usvajanja Rezolucije – mogućnost nekog boljeg razvoja događaja u skoroj budućnosti u Bosni i Hercegovini. Naravno, kako smo to već navikli, nakon ovih početnih koraka u pozitivnom pravcu, očekuju se konkretni rezultati sa bh. strane. Tokom nedavnog razgovora i radnog doručka koji je vrh bh. države imao sa velikim brojem ministara vanjskih poslova u Luksemburgu, obećano je da će do ljeta Bosna i Hercegovina izaći sa konkretnim planom reformi, i u njoj taj dragulj cijelog plana, taj dugo očekivani i traženi koordinacijski plan, koordinacijski mehanizam, kako bi BiH imala jednu adresu, jedan telefon za komunikaciju sa Briselom. U svakom slučaju, vijesti iz Strazbura su pozitivne, velika očekivanja na evropskoj strani.

RSE: Kakav je bio kvalitet rasprave, prema Vašem viđenju?


Evropski parlament

Evropski parlament

Bucalo: Rasprava je imala tu vrstu pozitivnih tonova. Naravno, u Parlamentu uvijek imate tu neku određenu grupu skeptika. Ovog puta, na našu sreću, ta grupa skeptika je bila manja, skeptika koji prema Bosni i Hercegovini i projektu te države gledaju sa skepsom, a nažalost, davali smo im u proteklom periodu dosta razloga za tu skepsu. S druge strane, ta grupa prijatelja Bosne i Hercegovine više nije mala. Ona je porasla zahvaljujući tom ukupnom raspoloženju na evropskoj strani.

RSE: Da li je usvojen, i u kom obliku, amandman hrvatskih zastupnika o potrebi televizijskog kanala na hrvatskom jeziku?


Bucalo: Amandman hrvatskih zastupnika prošao je bez rasprave. Oni su ga, doduše, definisali kao zalaganje za televizijske kanale za sva tri konstitutivna bh. naroda. Tome treba dodati da je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, tokom svoje posjete prvi put u funkciji predsjednice Hrvatske Briselu, nakon sastanka sa vrhom Evropske komisije, izrazila sličnu zabrinutost za stanje Hrvata i njihovu ravnopravnost sa ostalim narodima u Bosni i Hercegovini. Dakle, moglo bi se reći da je u pitanju jedna koordinirana zabrinutost s hrvatske strane. Koliko i na koji način će to biti iskazano u konkretnim koracima, ostaje da se vidi. U svakom slučaju amandman o odvojenim kanalima javnog servisa za tri konstitutivna naroda je prošao i ostao je u evropskoj rezoluciji.

Evo šta je predsjednica Hrvatske izjavila:

„Naglasila sam važnost da hrvatski narod postane konačno jednakopravan sa ostala dva naroda u Bosni i Hercegovini i da se predstavnici hrvatskog naroda i pritužbe koje oni trenutno imaju kad je riječ o iseljavanju Hrvata i uopće položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, shvaćaju s ozbiljnošću i da se u tom smislu radi i na napretku Bosne i Hercegovine, koja ne bi smjela biti europski problem, već zapravo europsko bogatstvo.“

RSE: Kolega Bucalo, da li je prepoznata i opasnost od posljednjeg događaja u Zvorniku?


Bucalo: Treba iskoristiti priliku pa reći da je ušla i zabrinutost zbog terorističkog napada u Zvorniku i da su pozdravljene – ja sam razgovarao s brojnim parlamentarcima – odmjerene izjave, ne samo zvaničnika Republike Srpske već i države nakon tog terorističkog napada. Pozvale su se sve države, ne samo Bosna i Hercegovina i region, već sve države koje imaju problema s terorističkim napadima da koordiniraju svoje akcije u zajedničkoj izvršnoj formi.

RSE: Da li je bilo riječi o deklaraciji o samostalnosti Republike Srpske, koju je nedavno usvojio Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika?


Bucalo: Naravno. Brojni zastupnici su iskazali zabrinutost zbog te deklaracije, o tom uslovnom referendumu koji bi se trebao održati 2018. godine i rekli su definitivno da to nije korak u pravom i pozitivnom smjeru i da, uostalom, nije utemeljen niti u Dejtonskom sporazumu.

Na inicijativu kluba Evropske narodne stranke u Parlamentu, u Rezoluciji se poziva na reforme na temelju supsidijarnosti, decentralizacije i federalizma. Španski zastupnik Ujedinjene ljevice u EP Javier Couso, imao je jedan od najzapaženijih u raspravi na Parlamentu. Između ostalog je rekao:

„Evropska unija ima velikih problema i godinama eksperimentiše na Balkanu. Struktura Bosne i Hercegovine je rezultat politike velikih sila, ali ona ne smije ostati kolonija. Evropa nema autoritet davati moralne lekcije toj balkanskoj zemlji. Bosna i Hercegovina ne smije biti igračka u rukama Evropske unije."

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG