Dostupni linkovi

logo-print

Elektroprivrede RS i Hrvatske potpisale memorandum o HE "Dubrovnik 2"


Radnik u jednoj od hidroelektrana u BiH

Radnik u jednoj od hidroelektrana u BiH

U Trebinju je potpisan Memorandum o razumijevanju Elektroprivrede RS i Elektroprivrede RH kojim je definisana saradnja u zajedničkoj izgradnji hidroelektrane HE „ Dubrovnik 2“ . Memorandum je potpisan unatoč protivljenju Vlade FBiH koja je odobila dati pozitivno mišljenje o Studiji procjene utjecaja na okoliš, ali i upozorenju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH-a, Bakira Izetbegovića, kako se radi o protuustavnom djelovanju koje može imati nesagledive posljedice posebno za neretvansku dolinu.

Za prve ljude elektroprivreda Republike Srpske i Hrvatske nema ništa sporno u izgradnji hidroelektrane HE “Dubrovnik 2”.

Radi se o vrijednom projektu koji će omogućiti sigurnu snadbjevenost električnom energijom za područje istočne Hercegovine i Dubrovnika.

“Hidroelektrana “Dubrovnik 2” gradila bi se na području Hrvatske, instalisane snage 300 megavata i proizvodila bi dodatnih 300 gigavat-časova električne energije godišnje. Voda za ovu HE obezbjeđivala bi se iz sliva rijeke Trebišnjice“, kaže generalna direktorica Elektroprivrede Republike Srpske, Branislava Milekić.

Izgradnju hidroelektrane (HE) “Dubrovnik 2”, koja bi trebalo da počne sljedeće godine finasiraće elektroprivrede u podjednakom iznosu.

“Formirali smo radnu grupu koja će zajedno sa našim konsultantima pripremiti odgovore na sva pitanja, studiju izvodljivosti, kao i studiju ekološkog uticaja na životnu sredinu, što bi trebalo da bude dovoljna podloga da dvije elektroprivrede donesu kvalitetne odluke o nastavku realizacije projekta” , kazala je Milekićeva nakon potpisivanja Memoranduma.

Kakve će mjere zaštite okoliša u postupku između dvije države donijeti savjetodavna stručna komisija biće zanimljivo vidjeti, posebno ako se zna kako su i prije procjene studije utjecaja na okoliš iz Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda ocijenili kako negativnih utjecaja nema.

“Ako ta studija pokaže da ima negativnih uticaja projekat neće biti realizovan, ali prema svim našim i saznanjima stručnjaka koji godinama rade na projektu nema nikakve opasnosti”, istakao je predsjednik Uprave “Elektroprivrede Hrvatske” Zlatko Koračević.

Ono što je u ovom trenutku ipak nesporno, bez obzira na zaključke radne grupe je činjenica kako o sporazumu Republike Srpske i Vlade RH nije raspravljala Parlamentarna skupština BiH, zbog čega je dogovor o izgradnji HE “Dubrovnik 2” predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nazvao protuustavnim. U projektu je zaobiđena i Vlada Federacije.

„Vlada Federacije, odnosno resorno ministarstvo okoliša i turizma je učestvovalo u javnoj raspravi oko izgradnje hidroelektrane Dabar kao prethodnici za „Dubrovnik 2“. Dali smo svoje primjedbe koje nisu usvojene, dali smo negativno mišljenje koje takođe nije usvojeno od strane nadležnog ministarstva RS. Nakon toga nam je ostao samo instrument tužbe nadležnom sudu u Banjoj Luci što smo takođe uradili“, kaže za RSE Josip Dolušić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Zabrinutost za neretvansku dolinu

Da bi se ostvarilo ulaganje u HE “Dubrovnik 2“, Hrvatska treba Republici Srpskoj dati suglasnost za nastavak druge faze kontroverznog projekta Gornji horizonti, koji podrazumijeva izgradnju triju hidroelektrana i pokušaj prevođenja voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice preko više kilometarskih gigantskih cijevi.

Zbog prve faze projekta Gornjih Horizonti, kao i niza drugih elektrana u gornjem toku Neretve, 400 manjih i većih pritoka koji pune Neretvu gotovo su presušile.
Rijeka Neretva

Rijeka Neretva


Ana Musa iz Ploča, članica Građanske inicijative „Spasimo dolinu Neretve“, upozorava kako bi nastavkom projekta, od neretvanske doline ostala nepolodna pustara u srcu Sredozemlja.

„Ušće Neretve više neće biti kod nas ovde u Pločama, nego će biti u Dubrovniku kod Zatona, tamo na Platu jer tamo će izlaziti sva ta voda. Na četiri milijarde kubika koje sada uzimaju Neretvi, pridodajte još dvije milijarde godišnje, što nam spremaju. To će biti katastrofa. Bila sam na Bregavi, Buni, Bunici, na pritokama Neretve, vode već sada nema“, kaže Musa.

Pored činjenice da je rijeka Bregava, koja prolazi kroz Stolac, gotovo presušila, najočitiji primjer posljedica projekta “Gornji horizonti” jeste to da su vode Jadranskog mora već došle do Čapljine u BiH.

Amer Medar iz Udruženja „Obnova građanskog povjerenja” Stolac dodaje:

“Stotine biljnih i životinjskih vrsta koje se nalaze u tom ugroženom prirodnom parku Hutovo bi nestale .Bušotine koje su napravljene prošle godine pokazale su bitno smanjenje količine vode. Ugrožena je poljoprivredna proizvodnja."

Podsjetimo da je projekat “Gornji horizonti” izrađen još 1965. godine. Relevantni stručnjaci ocijenili su kako je neminovna promjena klime, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičijih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništavanje poljoprivrednih dobara i turističkih dobara. S druge strane ukoliko uspije do kraja okončati projekat Gornji Horizonti, Republika Srpska postaće najveći izvoznik električne energije u regiji.

„To nije pitanje biologije, već naprosto pitanje jedne zajednice koja raspolaže vrijednostima kojih očito nije svjesna“, zaključuje na kraju stručnjak za krška područja, dr. Ivo Lučić.

U zaštitu doline Neretve, kako doznajemo, uključila se i Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja će upozoriti Europsku uniju i međunarodne financijske institucije na negativne posljedice projekta Gornji horizonti i predviđenu izgradnju niza hidroelektrana u istočnoj Hercegovini.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG