Dostupni linkovi

logo-print

Počele ekshumacije žrtava „Oluje“ na zadarskom groblju


Veljko Odalović i Ivan Grujić u Zadru

Veljko Odalović i Ivan Grujić u Zadru

Čelni ljudi hrvatskih i srpskih državnih tijela za traženje i identifikaciju nestalih osoba prisustvovali su početku ekshumacije na zadarskom gradskom groblju. Radi se o posmrtnim ostacima 56 osoba srpske nacionalnosti stradalih za vrijeme akcije “Oluja“ 1995. godine u zadarskom zaleđu. Hrvatska i dalje traga za 1.703 svoja državljana, njih 942 nestala 1991 i 1992, dakle većinom Hrvata, i njih 760 nestalih 1995, dakle većinom Srba.

U četvrtak, 2. svibnja je na zadarskom Gradskom groblju započela ekshumacija u kojoj se očekuje pronalazak 56 posrmtnih ostataka osoba stradalih u „Oluji“. Za RSE govori pomoćnik ministra branitelja i voditelj Uprave za zatočene i nestale Ivan Grujić, koji je i nazočio ekshumaciji.

„U vrijeme akcije 'Oluja' 1995. godine jedan broj ljudi je smrtno stradao na širem prostoru Zadarske županije i ta tijela su sustavno asanirana i sukladno Ženevskim konvencijama pokopana kao neidentificirana na Gradskom groblju Zadar. I ova ekshumacija se provodi kako bi se u konačnici što više riješio broj nestalih osoba. Znači – utvrđivanje identiteta ovih neidentificiranih direktno će utjecati na smanjenje broja nestalih osoba na ovom području.“

Ovo je proces koji traje već desetak godina, i u njemu je u iskopavanjima poznatih grobišta do sada ekshumiran 941 posmrtni ostatak, a preostaje za ekshumaciju još 217 posmrtnih ostataka, čime će – kaže Grujić - biti završen proces ekshumacija sa poznatih lokacija.

„A s druge strane imamo 967 nestalih osoba za koje nemamo apsolutno nikakve informacije i te informacije očekujemo od Republike Srbije.“

U Zadru je bio i predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović, koji za RSE naglašava kako pomak u nalaženju i identifikaciji nestalih može značajno doprinijeti stabilizaciji ukupnih odnosa dviju država.

„Jer, ovo je u stvari najosetljivije pitanje. Dok god imamo velik broj ljudi koji traže svoje nestale, oni uvek mogu - ne samo retorikom nego i mnogim drugim načinima – biti smetnja. Kada rešimo te probleme, kada ljudi nađu svoji mir koji im pripada, onda se otvara prostor i za mnogo toga drugoga.“

Grujić oštro odbija prozivanja pojedinih udruga Srba izbjeglih iz Hrvatske da hrvatska strana diskriminacijski pristupa pronalaženju i identifikaciji osoba srpske nacionalnosti. Unazad 13 godina ekshumirano je 646 posmrtnih ostataka osoba pretežno hrvatske nacionalnosti, odnosno smrtno stradalih u razdoblju 1991 – 92 i 941 posmrtni ostatak osoba nestalih 1995, dakle pretežno srpske nacionalnosti, ili u postotcima - 41 posto nestalih 1991. i 1992, dakle pretežno Hrvata i 59 posto osoba nestalih 1995, dakle pretežno Srba.

„Dakle, ovdje vidimo da se čak radi o – pozitivnoj diskriminaciji!“

U istom razdoblju identificirano je 730 osoba nestalih 1991-92, dakle pretežno Hrvata i 631 osoba nestala 1995, dakle pretežno Srbi.

„Ovdje moram napomenuti da je taj postotak identifikacije nešto niži isključivo zato što mi nemamo sve relevantne podatke za utvrđivanje ideniteta, odnosno krvne nalaze, i upravo zbog toga smo sklopili sporazum sa Međunarodnom komisijom za traežnje nestalih osoba, kako bismo od njih dobili dio tih podataka i kako bismo kroz to povećali i broj identificiranih osoba“, kaže pukovnik Grujić.

Odalović tim povodom kaže kako bi svi voljeli da proces ide brže. Bilo je zastoja, ali je unazad nekoliko godina i to prevladano.

„Mislim da smo sada napravili značajan pomak i praktično sa ovom lokacijom skoro sve veće lokacije su istražene.“

Hrvatska i dalje traga za 1.703 svoja državljana, njih 942 nestala 1991 i 1992, dakle većinom Hrvata, i njih 760 nestalih 1995, dakle većinom Srba.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG