Dostupni linkovi

logo-print

"Ekološka" puna smeća


Akcija čišćenja Bokokotorskog zaliva, FOTO: K.S.R. Zubatac

Akcija čišćenja Bokokotorskog zaliva, FOTO: K.S.R. Zubatac

U Crnoj Gori, koja je samu sebe prije više od 20 godina proglasila prvom i jedinom ekološkom državom na svijetu, dovoljna je bila jedna akcija čišćenja životne okoline pa da pokaže naličje tog projekta i njen pravi odnos prema prirodi. Tako je na “Dan planete Zemlje“ u čišćenju samo 10 odsto Kotorskog zaliva prikupljeno 10 tona smeća.

"Ta slika koja je poslata iz Boke, gdje se ne očekuje da vidite takvo nešto ali gdje taj otpad očigledno postoji govori nam da se svi moramo konačno zamisliti nad svim tim", prokomentarisala je Biljana Gligorić iz kotorske nevladine organizacije Expeditio činjenicu da je u nedjelju u akciji čiščenja samo 10 odsto Bokokotorskog zaliva, jednog od turističkih bisera i možda najljepšeg fjorda u Evropi, prikupljeno čak 10 tona smeća.

U moru otpada našle su se brojne flaše, kese, razni primjerci čvrstog otpada od guma do prozora.

Ovo je prikriveno lice koje pokušavamo da zamaskiramo od turističke sezone do naredne turističke sezone, a u stvari je posljedica dugogodišnje nebrige i neodgovornog ponašanja, kako nesavjesnih pojedinaca tako i prije svega institucija sistema, ocjenjuje Jelena Marojević
iz organizacije Green Home.

Sve nas je podsjetilo na jednako tako poraznu sliku koju je pod sloganom “Ispliva nam obraz “ otkrilo čišćenje Skadarskog jezera, nakon velikih poplava krajem 2010, kada su na površinu osim plastičnih flaša i kesa isplivali i televizori, šporeti i frižideri.

To je stvarno lice Crne Gore, primjećuje Jelena Marojević iz ekološke nevladine organizacije Green Home.

"Ono prikriveno lice koje pokušavamo da zamaskiramo od turističke sezone do naredne turističke sezone, a u stvari je posljedica dugogodišnje nebrige i neodgovornog ponašanja, kako nesavjesnih pojedinaca tako i prije svega institucija sistema koje su svojim, da kažem nečinjenjem u posljednjih 20 godina i omogućile takvo stanje. Na žalost i pored jasne zakonske procedure, koju mi imamo, imamo situaciju da se u konkretnom slučaju Zakon otpadom ne sprovodi, posebno u dijelu kaznenih odredbi. To je sve dovelo do situacije da se trenutno procijenjeni otpad na teritoriji cijele Crne Gore broji stotinama tona", navela je Marojević.

Ulaganja i svijest

Pomoćnik ministra turizma i održivog razvoja Siniša Stanković, ne sporeći dio odgovornosti resornog ministarstva za takvo stanje, tvrdi da država na ekološkom planu ipak nije sjeđela skrštenih ruku već je harmonizovala svoje zakonodavstvo sa evropskim i jačala institucionalne kapacitete.
Kotor

Kotor


Ono što je problem jeste primjena zakona za šta su potrebna ulaganja, kaže Stanković i dodaje:

"Ta ulaganja nijesu mala. Država je uspjela da obezbijedi oko 50-ak miliona eura za rješavanje ovih problema. Jedinice lokalne samouprave takođe ulažu određena sredstva, međutim i privredni subjekti koji proizvode industrijski otpad takođe moraju da imaju tu obavezu koja se odnosi na zbrinjavanje otpada koje oni proizvode. Na kraju govorimo i o odgovornosti proizvođača otpada i kao što sam rekao privredni subjekti su odgovorni za otpad koji oni proizvode, zdravstvene ustanove za otpad koji oni proizvode, a za komunalni otpad, vjerujte mi, najveća je odgovornost građana".

Biljana Gligorić međutim prevashodnu odgovornost u tome što pokušaj brendiranja Crne Gore kao ekološke države nije uspio prebacuje državnim institucijama i službama, a manje samim građanima.

"Ja nekako imam više sklonosti da ljude koje mi plaćamo okrivim za neke stvari koje se ne čine i jer svako ima svoj dio posla. Više volim da se znaju jasne uloge i to čija je uloga u tom procesu da životna sredina bude čista i da svako radi svoj posao. Čak mi se ponekad čini da vlast onako malo i prebacuje odgovornost na građane. Naši građani su kao i svuda građani u svijetu".

Ekološku svijest građana zemlje koja ide ka Evropskoj uniji treba podizati snažnim edukacijama, ali i znatno strožim i neselektivnim primjenama zakona, ističe Jelena Marojević.

"Tako da je neophodna itekako snažna edukacija, snažne i jake edukativne kampanje i naravno slične akcije kao što su ove jer izgleda džaba je pričati dok vi to ne vidite na terenu i svi se onda šokiraju kada vide 10 tona smeća u jednom danu. Ali to je naša stvarnost".
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG