Dostupni linkovi

logo-print

Džins od eukaliptusa: Ekološki održiva alternativa za pamuk


Studentica dizajna Dawn Ellams koja je proizvela jedne od prvih nepamučnih traperica na svijetu

Studentica dizajna Dawn Ellams koja je proizvela jedne od prvih nepamučnih traperica na svijetu

Daisy Sindelar (prevela Ena Stevanović)

Za milijune ljudi širom svijeta pamučne traperice su osnovni odjevni predmet: izdržljive su, moderne i iznad svega jednostavne.

Njihov utjecaj na svijet je sve samo ne jednostavan. Studentica dizajna Dawn Ellams koja je proizvela jedne od prvih nepamučnih traperica na svijetu objašnjava zašto.

„Traperice su, kao prvo, veliki upijač vode. One koriste puno vode. Puno vode se koristi za uzgoj i berbu pamuka, a onda, da bi ga pretvorili u traper, koristi se ili prirodni ili sintetski indigo, za šta je potrebno mnogo vodenih kupelji kako bi traper upio boju,“ objašnjava ona.

U konačnici, od polja pamuka do tkanine je potrebno oko deset hiljada litara vode kako bi se napravio jedan par traperica. Dodajate tome ogromne ljudske resurse koji su potrebni za berbu pamuka i jednostavne traperice odjednom postaju jedan od najsloženijih odjevnih predmeta koje možete posjedovati.

U vrijeme godišnje žetve pamuka u Centralnoj Aziji, izvještaji o prisilnom radu i sve manjim resursima vode su ponovo izazvali zabrinutost zbog sve većih troškova vezanih uz ljudske resurse i zaštitu okoliša.

Ellams, doktorantica iz oblasti bojenja tkanine i tekstila na Univerzitetu Heriot-Watt u Škotskoj kaže da se potencijalno rješenje nalazi u alternativama kao što je Tencel, tkanina koju ona koristi kako bi proizvela nepamučne traperice, majice i sve širi asortiman odjevnih predmeta.

„Dobra stvar je da je Tencel jako mekan. Svi koji su probali ove traperice ili majice su mi prvo rekli kako su se osjećali u njima. To je prva stvar koju svi kažu: ‘Kako su mekane’. Ne želite ih skinuti jer jako dobro stoje. Pamuk može biti jako grub, a ovi odjevni predmeti uopće nisu takvi,“ kaže Ellams.

Tencel, koji je poznat po generičkom nazivu lyocell, se pravi od eukaliptusovog drveta. Drvo se bere na malim održivim plantažama koje za proizvodnju iste količine vlakana koriste 70 posto manje zemljišta i 20 posto manje vode od plantaža pamuka.

Štoviše, celuloza drveta eukaliptusa može zamijeniti ne samo pamuk već i mnoga druga tradicionalna vlakna. Zatvoreni proizvodni ciklus Tencela također znači da se njegova otapala recikliraju 99.6 posto i da su gotovo potpuno neškodljiva za okoliš.

Jim Taylor je menadžer tekstilne industrije u austrijskoj tvrtki Lenzing Fibers koja proizvodi Tencel. On kaže da se Tencel sada koristi za proizvodnju svega, od odjevnih predmeta do sjedala za automobile, plahti i tepiha.

„U proteklih pet godina smo imali ogroman porast potražnje za našim vlaknima. Ljudi postaju sve više svjesni problema neodrživosti sintetičkih vlakana kao što je poliester jer se proizvode od derivata nafte. Ljudi također postaju sve više svjesni nekih od problema vezanih uz pamuk, sa stajališta potrošnje vode i pesticida koji se koriste u proizvodnji,“ objašnjava Taylor.

Sprječavanje prisilnog rada

Zapadne kompanije za proizvodnju odjeće i modni dizajneri se sve više okreću „održivim“ tkaninama kao što je Tencel s obzirom da potrošači sve više zahtijevaju ekološki prihvatljivu odjeću.

Potreba za održivim tkaninama se javlja u vrijeme kada mnoge modne tvrtke, ali i potrošači iskazuju sve veću zabrinutost zbog načina na koji se postupa sa radnicima u državama koje proizvode najveći dio materijala za proizvodnju odjeće.
Žene i djeca na polju pamuka u Uzbekistanu

Žene i djeca na polju pamuka u Uzbekistanu


Veliki broj svjetskih modnih marki odjeće je u proteklih nekoliko godina obećao da će zabraniti korištenje uzbekistanskog pamuka u znak prosvjeda protiv prisilnog rada i rada djece.

Matthew Fischer-Daly je koordinator globalne kampanje „Pamuk“, grupe za zaštitu ljudskih prava koja skupa sa investitorima radi na tome da okonča prisilni rad u Uzbekistanu, gdje gotovo sve od ukupno milijun tona pamuka godišnje ručno beru radnici koji su prisiljeni na to.

Fischer-Daly kaže da održive tkanine poput Tencela i šik modne alternative poput Ellaminih nepamučnih traperica predstavljaju snažno oružje koje će s vremenom natjerati zemlje poput Uzbekistana, Turkmenistana i drugih da odustanu od prisilnog rada i štetne ovisnosti o pamuku.

„U Centralnoj Aziji se sigurno proizvode prevelike količine pamuka, posebno u Uzbekistanu gdje je vidljivo isušivanje Aralskog mora što ima ogroman utjecaj na zajednicu. Dakle, svakako je potrebno razmotriti alternativu za pamuk. To znači da također postoje načini da se značajno poboljša proizvodnja pamuka i da se učini učinkovitijom i profitabilnijom za poljoprivrednike, ali i za ljude koji rade na farmama.“

Za sada to znači nastaviti bojkotovati i vršiti diplomatski pritisak kako bismo uvjerili Uzbekistansku vladu da podrži postojeće obaveze prema radnicima i reformira sektor za proizvodnju pamuka.

Čak i Ellam priznaje da je malo vjerovatan život bez pamuka.

„Ne mislim da ćemo ikada živjeti u svijetu bez pamuka,“ kaže ona. „On ima mnogo prednosti. Međutim, puno je posla koji treba obaviti kako bi se riješili pomenuti problemi.“
XS
SM
MD
LG