Dostupni linkovi

logo-print

Džihić: Građani BiH žive u permanentnoj agoniji


Vedran Džihić

Vedran Džihić

Vedran Džihić, predavač na Institutu za političke znanosti u Beču, stručnjak za Balkan, boravio je u Sarajevu na trodnevnoj Konferenciji civilnog društva Zapadnog Balkana i BiH. U intervjuu za Radio Slobodna Europa govorio je o tome kako su bh. političari, a donekle i pasivnost građana u BiH, najodgovorniji što je zemlja gotovo šest godina u zastoju na europskom putu. Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina neće postati punopravna članica Europske unije ni idućih deset do petnaest godina.

RSE: Gospodine Džihić, po vašem mišljenju, zbog čega Bosna i Hercegovina kasni u procesu europskih integracija već duži niz godina?

Vedran Džihić: Bosna i Hercegovina kasni u procesu evropskih integracija iz višestrukih razloga koji nisu samo do BiH, nego, naravno, i do Evropske unije i do okruženja u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Prije svega, na jednom strukturalnom nivou postoji taj principijelni defekt – možemo ga nazvati i ugrađivanjem nekog nefunkcionalnog, gotovo frankenštajnskog modela državne uprave funkcionalne vlasti u samo tkivo Bosne i Hercegovine Dejtonskim sporazumom. Taj defekt, kojeg neki posmatraju ne kao defekt nego kao vrlinu, jednostavno je, a to su pokazala istraživanja i dokumenti Vijeća Evrope, Venecijanske komisije itd., jedna od suštinskih prepreka za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka evropskim integracijama.

To je na strukturalnom nivou. Na političkom nivou, znači na nivou onih koji treba da generiraju političku volju, odnosno snagu za reforme u tom procesu, svjedoci smo činjenice da je produžena matrica etnonacionalizma, odnosno etnonacionaliziranje širokih dijelova političke scene, te naravno i građanske scene, odnosno poturanje etnonacionalizma i uskih partikularnih nacionalnih ciljeva kao 'raison d'être', kao smisla bitisanja pojedinačnih naroda i čitave države, nešto što proizvodi permanentne konflikte na političkoj razini, onemogućava koncenzus koji je potreban za rješavanje reformi na putu ka evropskim integracijama i na taj način generalno usporava taj proces. Svjedoci smo još od 2006. do 2011. – ne samo zastoja, nego bih čak rekao da smo otišli po političkoj klimi i po predanosti tom procesu dva koraka unazad, iza onoga gdje smo bili 2006. godine.
RSE: U vašem odgovoru kazali ste da je Bosna i Hercegovina u zastoju u procesima europskih integracija još od 2005. godine. Tko je najodgovorniji? Da li su to političari, predstavnici civilnog društva, ili građani koji ne pokazuju nezadovoljstvo i ne traže promjene?
U Bosni i Hercegovini, iako je situacija objektivno najteža po svim pokazateljima, narod još uvijek ne uzima pravo na bunt u vlastite ruke, kao osnovno demokratsko pravo tog naroda.

Vedran Džihić: Odgovornost je zajednička, naravno, na nekoj razini, ali odgovornost se može na neki način hijerarhizirati. Definitivno, pored ovog strukturalnog okvira o kojem sam govorio, najveća odgovornost leži upravo na onima koji su izabrani da bi u ime građana, kao njihovi zastupnici, radili ono što građani žele. A građani Bosne i Hercegovine žele evropske integracije. Tu moramo prepoznati političke elite kao glavne krivce za zastoj u procesu evropskih integracija. Tu postoji mješavina egoizma, partikularnih interesa. Određeni dijelovi političke elite, ili kvazipolitičke elite, uopšte ne žele i istinski se ne zalažu za proces evropskih integracija, pošto bi upravo taj proces i realiziranje procesa evropskih integracija – puna transparentnost, otvorenost, vladavina naroda – ugrozilo njihove pozicije koje su satkane na jednoj potpuno drugoj matrici koja je postratna, postratno ekonomska, korumpirana itd.

S druge strane, u jednom demokratskom sustavu moramo postaviti pitanje kako i na koji način suveren, znači narod, građani, civilno društvo mogu biti eficijentni, efikasni, kako i na koji način mogu izvršiti uticaj na političke elite. Tu, nažalost, u Bosni i Hercegovini iz različitih razloga imamo jako izraženu dozu pasiviteta i apatije, za razliku od nekih drugih zemalja u regiji. U Crnoj Gori se dešavaju protesti protiv vlade, protiv vlasti, Hrvatska je imala slične proteste. U Bosni i Hercegovini, iako je situacija objektivno najteža po svim pokazateljima, narod još uvijek ne uzima pravo na bunt u vlastite ruke, kao osnovno demokratsko pravo tog naroda.
RSE: Može li se dovesti zastoj u europskim integracijama u BiH u vezu s onim što se zove pravna država? Znamo da europski standardi nalažu borbu protiv korupcije i nelegalnih radnji. Kakav je vaš stav o tome?

Vedran Džihić: Korupcija je, na neki način, suštinski implementirana kao sastavni i formalni dio ove države, korupcija i korumpiranost političkih elita koje su tokom rata transformirane u posljeratnu fazu u kojoj su gotovo nesmetano mogli da nastave taj sistem koruptnog nepotističkog klijentilističkog mešetarenja, trošenja resursa i neodgovornog odnosa prema građanima. Taj odnos je prenesen i inkorporiran u samu srž dejtonske Bosne i Hercegovine. Sam sistem po sebi sadrži korupciju kao sastavni imanentni dio. U tom pogledu se postavlja pitanje kako oni koji profitiraju, odnosno vegetiraju na tom korumpiranom sustavu mogu da se zalažu za reforme u segmentu pravosuđa, segmentu transparentnosti, vladavine prava, ako znaju da uprave te i takve reforme potkopavaju i ugrožavaju njihovu vlastitu bazu moći.

To je jedna suštinska dilema, a da bi se prevazišla ta dilema, potrebne su nove političke snage, nove političke alternative, osmišljavanje nečega što izgleda utopijski, ali ima potencijal i treba da ima potencijal da mijenja bh. zbilju. Samo prebivanje i ostajanje u tom apatičnom ukočenom stanju bh. građana i čitave države je recept za jednu permanentu agoniju. Ne finalnu smrt, nažalost ili na sreću, nego jednu permanentu agoniju čitavog društva.
RSE: Kada će, po vašem mišljenju, Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji?

Vedran Džihić: Posmatrajući objektivno proces kroz koji je prošla, recimo, Hrvatska od onog momenta kada je podnijela aplikaciju za članstvo, kada je počela da pregovara dijelove Acquis communautaire-a, pa do tog momenta kada je ušla, odnosno kada će ući 2013. godine, to je neki period od desetak godina. BiH još uvijek nije ni na početku tog procesa. Moramo istaknuti i reći da je u tom kontekstu Hrvatska imala daleko bolje polazne pretpostavke. Evropska unija nije bila u takvoj krizi kao što se danas nalazi. Znači, objektivno, po svim kriterijima, ne može se očekivati pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji u sljedećih deset do petnaest godina.

Ako Evropska unija napravi neki odlučniji iskorak, što mi želimo, pošto Bosna i Hercegovina ima otprilike četiri miliona stanovnika, a i zemlje Zapadnog Balkana koje ostaju izvan Evropske unije su mali zalogaj za jednu funkcionirajuću Evropsku uniju – znači neki odlučni politički korak bi možda mogao ubrzati taj proces integracija, ali, nažalost, u ovom momentu realno je da za deset, petnaest godina Bosna i Hercegovina definitivno neće postati punopravna članica Evropske unije.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG