Dostupni linkovi

logo-print

Džaferović: Kebine tvrdnje najobičnija politizacija


Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović, nakon optužbi podpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe, da je navodno znao i prisustvovao ratnom zločinu nad srpskim zarobljenicima u Vozući, koje je počinio odred boraca arapskog porijekla El Mudžahid, gost je Radija Slobodna Evropa.

Upravo su inkriminacije koje su dospjele u javnost bile i tema rasprave na državnom parlamentu, koja je išla u pravcu njegove smjene s mjesta predsjedavajućeg. Sa Šefikom Džaferovićem razgovaramo o njegovoj ulozi načelnika Centra javne bezbjednosti Zenica, potrebi procesiranja ratnog zločina u Vozući, ali i motivima koji stoje iza optužbi.

RSE: U četvrtak su Vaše kolege u Parlamentu tražile da se raspravlja o mogućnosti Vaše smjene sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog parlamenta. Drugi nisu podržali takav prijedlog, a sve u vezi s inkriminacijama koje je iznio podpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, odnosno dokumentima koje je proslijedio Tužilaštvu BiH, a u kojima se, navodno, pominje Vaše učešće u ratnom zločinu na području Vozuće. Kako komentarišete ove navode i svu ovu političku zbrku koja se dogodila oko Vas i Vaše smjene i cijelog ovog slučaja?


Džaferović: U četvrtak je Predstavnički dom ogromnom većinom glasova odbio inicijativu da se uopće raspravlja o zahtjevu za moju smjenu ili ostavku, jer bile su dvije inicijative. Jedna je od SNSD-a, ova prva, za smjenu, i druga od SBB-a, za ostavku, a sve povodom toga što ste Vi kazali, vezano za te navodne tvrdnje i navodnu dokumentaciju koju je još uvijek aktuelni, ali odlazeći, podpredsjednik Federacije, gospodin Kebo, dostavio Tužilaštvu BiH. Dakle, Parlament BiH je prepoznao da su to politikantski potezi, da to najmanje ima veze sa navodnim neprijavljivanjem navodnog ratnog zločina, kako je to u Kebinoj dokumentaciji označeno, već da to ima veze s nekim drugim stvarima koje su vezane trenutno sa uspostavom vlasti u Bosni i Hercegovini, možda i za neke šire projekte.

A Kebina je motivacija da pokuša da ostane što je moguće duže u političkom životu Bosne i Hercegovine. On sebi traži nove poslodavce i traži sebi medijsku pažnju. Njegove tvrdnje su jedna gnusna laž, jedna monstruozna konstrukcija. Ja sam to u javnosti već raskrinkao. Osnov za njegove tvrdnje je neka navodna službena zabilješka koja je sačinjena 18.08.1994. godine, a u kojoj se govori o ulasku u oslobođeno mjesto Vozuća, o dolasku najviše delegacije Bosne i Hercegovine u posjetu oslobođenoj Vozućoj. Dakle, zabilješka ima datum 18.08.1994. godine, a Vozuća je oslobođena u septembru 1995. godine. Dakle, sama ta činjenica govori da se radi o jednom falsifikatu, da je to pokušaj da se stvari iskonstruišu, kako bih se ja, u sklopu svega ovoga, kao dio ove aktualne parlamentarne većine, kompromitirao.

Indikativno je da to radi jedna osoba kojoj to u osnovi nije posao. Ovo je posao za policijske agencije raznih vrsta, u Bosni i Hercegovini ih ima puno, za tužilaštva. Interesantno je da nijedna od tih policijskih agencija, kad sam ja u pitanju, nije problematizirala, nego je to uradio upravo gospodin Kebo. Ja znam da se ja nekoliko godina pokušavam diskreditirati zbog svoje uloge u radu u institucijama BiH, i inače u političkom životu Bosne i Hercegovine. I kada ništa nisu uspjeli da nađu – jer kopali su po tom mom ratnom periodu, na kojeg sam ja inače jako ponosan, i na policiju i na sebe, jer smo svoj posao uradili profesionalno i sačuvali obraz i u najtežim vremenima – kada ništa nisu uspjeli da nađu, jer je naša uloga bila časna, onda su se odlučili da prave falsifikate. Ali, naravno, bilo bi neozbiljno da te falsifikate sada agencije dostavljaju tužilaštvima, nego su našli osobu koja i inače voli da se bavi tim stvarima, a nije joj to, u osnovi, posao. Ta osoba se ne bavi tim stvarima zato što joj je to posao, nego se bavi tim stvarima da bi sebi pribavila određene koristi. Ja sam pošteno kazao: ja pozivam Tužilaštvo BiH da se očituje, to stalno ponavljam u svakoj emisiji, jer moram da govorim o ovim stvarima.

Radi se o neozbiljnom čovjeku i o neozbiljnim tvrdnjama, ali se radi o ozbiljnoj temi i ja moram da ove stvari govorim, moram da govorim radi sebe, radi svoje porodice, radi svoje časti. Dakle, ja pozivam Tužilaštvo BiH da se što prije očituje o tim tzv. Kebinim tvrdnjama. Ukoliko se protiv mene pokrene krivični postupak, niko mene ne treba pozivati da odstupim. Sam ću ja odstupiti s mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ne čekajući ishod tog postupka. Ali, isto tako kažem da ću, ako stvari krenu u drugom smjeru, a krenuće, budite uvjereni, jer istina je nešto sasvim drugo, istina je da je ovo gnusna laž i monstruozna konstrukcija, tražiti da se protiv gospodina Kebe pokrene krivični postupak zbog krivičnog djela lažnog prijavljivanja.

RSE: Kakav je, generalno, Vaš odnos prema onome što se dogodilo u Vozući? Je li šutnja koja obavija taj dio istorije Armije BiH doprinijela tome da se na neki način, možda i politička razračunavanja rade upravo u vezi s tim zločinom?


Džaferović: Dok sam bio načelnik CSB Zenica, nisam imao nikakvih informacija o onome šta se dešava na ratištima. To nije bila tema i to nije bilo pitanje odgovornosti Centra službi bezbjednosti Zenica. Ja želim da se u Bosni i Hercegovini rasvijetle sve činjenice, na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, pa i činjenice vezane za to. Akcija Armije BiH u oslobađanju Vozuće bila je legitimna vojna akcija oslobađanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine. Šta se dešavalo na ratištu – neka se tačno utvrdi. Postoje institucije, i najmanje što nam je potrebno je politiziranje. A ovo je jedna najobičnija politizacija.

RSE: Je li ovo na neki način obračun gospodina Kebe sa Strankom demokratske akcije?


Džaferović: Pazite, ne može se on obračunavati sa SDA. On je isuviše mali i neozbiljan da bi se on mogao obračunavati s jednom tako velikom političkom strankom. Mi smo pravili stalno greške jer smo ga uvijek držali na visokim pozicijama, ali narod nikad nije pravio greške. On je jedna od osoba koja je bila nosilac liste, i kao takav izgubio na ovim predsjedničkim izborima. Doduše, bio je sam, mimo SDA. Osvojio je zanemarljiv broj glasova, ponižavajući broj glasova. Mi znamo da se on bavio ovim stvarima, godinama se on time bavio, sada je to učinio javnim. I možda je ovo najbolji način da se mi raziđemo s gospodinom Kebom.

RSE: To govorim zato što nisu inkriminacije samo protiv Vas i gospodina Mahmuljina, već i protiv gospodina Izetbegovića.


Džaferović: Pa to je jedan širi projekat. Postoji nekoliko motiva raznih subjekata zbog čega se ovo sve skupa radi. Jedan je taj, najprizemniji: gospodin Kebo je doveden u tu funkciju, njemu je to dato, i on to radi radi sebe, da bi produžio svoj opstanak u političkom životu Bosne i Hercegovine. Postoje i interesi nekih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini koje bi preko ovoga da otežaju uspostavu parlamentarne većine na nivou BiH, da se na neki način poplaše ili obeshrabre ove snage iz Saveza za promjene, iz Republike Srpske, koje čine parlamentarnu većinu, ne bi li SNSD došao u vlast Bosne i Hercegovine. Postoji i jedno veliko pitanje, koje ćemo, ja mislim, u budućnosti otvoriti: to je pokušaj opet nekih policijsko-obavještajno-političkih struktura da se baci sjena na pravednu borbu patriotskih snaga u Bosni i Hercegovini, u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije i da se stavi stigma islamskog radikalizma na bošnjački narod, na talasu rastuće islamofobije. Sve su to projekti. Mi to prepoznajemo. To bi u osnovi godilo izjednačavanju žrtve i agresora. Pa vidite, sada se ne priča o masovnim zločinima ovdje u Sarajevu, u Srebrenici, masovnim zločinima u Prijedoru, Zvorniku, Višegradu, Foči. To više nije tema. Neko želi da to bude tako u Bosni i Hercegovini.

RSE: Smatrate li da konačno treba rasvijetliti ovaj zločin u Vozući, s obzirom da se u Bosni i Hercegovini previše politički priča vrti, pogotovo jer su u pitanju srpske žrtve?


Džaferović: Ja sam pozvao institucije BiH, Tužilaštvo BiH da se očituje o Kebinim tvrdnjama što je moguće prije, i ja očekujem da se to dogodi. Istina najviše odgovara meni.

RSE: Evo, kratko: šta mislite ko je taj ko stoji iza gospodina Kebe, pošto on kaže da mu građani dostavljaju raznoraznu dokumentaciju?


Džaferović: To su policijsko-obavještajno-političke strukture i mislim da je za ovu priliku sasvim dovoljno s moje strane. Ja ću konkretnije, ako bude bilo potrebno, govoriti na drugim mjestima.

RSE: U svjetlu onoga što se dogodilo u Parizu, imali smo jučer i slučaj u Belgiji – koliko Bosni i Hercegovini može škoditi ovakva priča, odnosno njeno neobračunavanje sa određenim elementima koje imamo ovdje? Vi kao predsjedavajući Doma, možete li išta uraditi na način da se zakon koji je donijet u Domu do kraja ispoštuje i da se spriječe bilo kakvi teroristički napadi, ali i odlazak bh državljana na strana ratišta što očito škodi zemlji?

Džaferović: Terorizam je svjetsko zlo koje nikada nigdje u svijetu nije riješilo nijedan problem, nego je samo proizvodilo nove probleme. Vršiti terorizam a pozivati se na vjeru, to je terorizam protiv same vjere. Bosna i Hercegovina što se toga tiče nije nikakav izuzetak u odnosu na države regije ili druge države u Evropi i svijetu. Bosna i Hercegovina treba da učini sve kako bi uspostavila takav sistem da se ovakve pojave ne dešavaju. Potrebna je akcija cijelog bh društva, i državnih institucija i vjerskih, i obrazovnih, i kulturnih institucija, medija, svega što jedno društvo sadrži i ima. Kada je država u pitanju, mi smo uspjeli u prošlom sazivu donijeti ovaj zakon, promijeniti i dopuniti Krivični zakon i propisati kažnjivim kao krivično djelo podsticanje, organiziranje i odlazak i učešće u paramilitarnim organizacijama izvan Bosne i Hercegovine. Prema mojim informacijama, nakon što je taj zakon stupio na snagu, bitno je smanjen broj onih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine na strana ratišta. Ono što mi još trebamo u Bosni i Hercegovini da uradimo, a gdje imamo ozbiljan problem jer se sporimo oko nadležnosti, je pitanje uspostave efikasnijeg i funkcionalnijeg sistema sigurnosti, sigurnosnog sistema koji bi se efikasnije i uspješnije borio protiv ovih pojava. Primjer za ovo je teroristički napad na Američku ambasadu. Vidjeli smo da 40-50 minuta policijske agencije nisu znale koja će da reagira kako bi eliminirala tu terorističku opasnost. Postavlja se pitanje – kada je bila blokada Parlamenta BiH – dokle su državne policijske strukture nadležne, pa kažu: za plato do onog trotoara. Pa onda, za trotoar su druge, za ulice i tamo dalje treće policijske strukture. Ovo je sada situacija gdje treba da kažemo da pitanje nadležnosti nije kriterij na osnovu kojeg ćemo mi uspostaviti efikasni i funkcionalni sistem, nego je ključni kriterij imovinska i lična sigurnost građana. Kada to postavimo u prvi plan, kada u drugi plan odu nadležnosti, mi ćemo onda mnogo lakše i mnogo jednostavnije napraviti u Bosni i Hercegovini efikasniji i funkcionalniji sigurnosni sistem.

RSE: Za kraj – je li klica ovog radikalizma kojeg imamo danas, upravo došla od ljudi koji su bili u jedinici El Mudžahid?


Džaferović: U Bosni i Hercegovini i u zemljama regiona je bila ta jedinica, ali mi ove pojave imamo i diljem svijeta, koje nisu imale te jedinice, tako da se iz ovoga može izvući određeni zaključak. Mislim da je to jedan negativan trend kojeg nažalost imamo u svijetu. Mislim da su tu uzroci mnogo dublji i mnogo složeniji. I trebalo bi se mnogo ozbiljnije pozabaviti tim uzrocima.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG