Dostupni linkovi

logo-print

Dvojica policajaca nepravomoćno oslobođeni za zločine u Gruborima


Dvojica nižih zapovjednika hrvatske specijalne policije nepravomoćno su zbog nedostatka dokaza oslobođeni optužbe za ubojstvo 6 srpskih staraca neposredno nakon akcije „Oluja“. Radi se o strašnom zločinu koji je osramotio hrvatsku državu i sve nas, kazao je u obrazloženju presude sudac zagrebačkog Županijskog suda.

Vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem suca Zdravka Majerovića nepravomoćno je oslobodilo nekadašnje niže zapovjednike antiterorističke postrojbe hrvatske policije Franu Drlju i Božu Krajinu optužbe za ratni zločin nad šestero starih i bolesnih ljudi srpske nacionalnosti u selu Grubori 25. kolovoza 1995. godine, zbog nedostatka dokaza.

„Tamo je počinjen strašan zločin. Ubijeni su nevini, neopasni ljudi, stare žene i muškarci koji su u vrijeme ubojstva bili oko svojih kuća ili koji su bolesni i uglavnom nepokretni ležali u svojim krevetima. Za to što je učinjeno nema baš nikakvog opravdanja!“, konstatirao je sudac Majerović.

Nedvojbeno je utvrđeno da su ljudi ubijeni, i da ih je ubila antiteroristička policija. Ubijeni su Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor (pokojnog Damjana). Najstariji od njih, Miloš Grubor, imao je tada 80 godina života.

„Radi se o brutalnim i hladnokrvnim ubojstvima! Radi se o tome da su ovi životi uništeni radi nečije samovolje i hira, a time je osramoćena i hrvatska država i – konačno – i svi mi! Osramoćena je elitna postrojba hrvatske policije koja je cijeli rat prošla čistih ruku i čista obraza, i onda ju je netko od njezinih članova bez razloga i bez vlastite savjesti sveo na onaj niski prizemni nivo srpskih dobrovoljačkih bandi koje su ovuda haračile dok nismo oslobodili domovinu. I to je sramota i to se nije smjelo dogoditi!“, naglasio je sudac Majerović.

Prvooptuženog Franu Drlju optužnica je teretila za neposredno počinjenje zločina nad šestero civila kao i za nesprječavanje podređenih u činjenju zločina, ubijanju civila i paljenju njihovih domova, dok se drugooptuženog Božu Krajinu teretilo isključivo temeljem zapovjedne odgovornosti. Trećeoptuženi Igor Beneta je tijekom trajanja postupka pod sumnjivim okolnostima počinio samoubojstvo.

Odvjetnici optuženih su zadovoljni presudom, a zamjenik županijskog državnog odvjetnika Robert Petrovečki najavljuje da će se žaliti na oslobađajuću presudu.

„Moje viđenje utvrđenog činjeničnog stanja je malo drugačije nego što je to utvrdio sud, ali to ćemo sve opisati u žalbi“
, najavio je Petrovečki.

Na izricanju presude bili su i predstavnici nevladinog sektora koji je monitorirao ovo suđenje.

„Unutar jedinice koja je bila na licu mjesta u Gruborima nitko nije progovorio o tome – tko je te ljude ubio. Odgovornost za to je na njima i njihovoj savjesti. Šestero civila je ostalo ubijeno, a oni nisu progovorili. Htjela bih naglasiti da je bilo i drugih zločina za koje je utvrđeno da su odgovorni pripadnici specijalne policije, ali do danas nijedan pripadnik specijalne policije nije osuđen“, podsjeća Vesna Teršelič iz Documente.

Naime, u akciji „Medački džep“ ujesen 1993. godine, većina žrtava te akcije – srpskih civila i pripadnika srpske paravojske - stradala je u zoni odgovornosti specijalne policije.

U Hrvatskoj ima svega jedna pravomoćna presuda za ratne zločine za vrijeme i nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“ - Boži Bačeliću koji je osuđen na 7 godina zatvora za ubojstvo dvoje starih srpskih civila u Prokljanu pored Skradina 11. kolovoza 1995 i ubojstvo ratnog zarobljenika u Varivodama, što je počinio kao hrvatski vojnik

Ročnicima koji su bili pod njegovim zapovjedništvom, a koje je splitski Županijski sud oslobodio optužbe za ubojstvo ratnog zarobljenika, sudit će se ponovo za sudjelovanje u ubojstvu staraca.

Dugo vremena hrvatski sudovi kaznena djela za vrijeme i nakon „Oluje“ nisu tretirali kao ratne zločine, već kao standardne krvne i imovinske delikte. Tako je za pljačku, palež, ali i ubojstva za vrijeme i nakon „Oluje“ – prema podacima Državnog odvjetništva - na vremenske zatvorske kazne osuđeno 2380 osoba.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG