Dostupni linkovi

logo-print

Napad na Dubrovnik: Dvije decenije crnogorskog ćutanja


RSE video o razaranju Dubrovnika 1991. (2009. Autor Iva Martinović)

Predrag Tomović

Dvadeset godina nakon agresije JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik Crna Gora još se nije suštinski suočila sa svojom ulogom u napadu u kojem je poginulo 92 hrvatska civila i više od 430 branitelja tog grada pod zaštitom UNESCA.

Tadašnji kreatori ratne politike i danas zauzimaju visoke pozicije u vlasti a do danas u Crnoj Gori nije pokrenut nijedan kazneni postupak protiv bilo koje osobe zbog ratnih zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika. Sudski proces za zločin u logoru Morinj još nije pravosnažno okončan.

To su zaključci i podsjećanja koji su se mogli čuti na tribini 'Rat za mir, 20 godina poslije', održanoj u Podgorici.

"Ja se loše osjećam među Crnogorcima jer sam od njih doživio ogromne neugodnosti, a niko za 20 godina nije sankcioniran. Šta onda misliti o njima? Vi se izvolite odlučiti koji Crnogorci su čisti, a oni koji su činili zlodjela da budu kažnjeni. Onda će biti kriv Petar, Janko i Marko a do tada su krivi Crna Gora i Crnogorci", tako je svoje obraćanje učesnicima tribine počeo preživjeli logoraš iz Morinja Metodije Prkačin, koji danas živi u Cavtatu.
"Mi u crnogorski sud ne vjerujemo ni sada jer ima sudaca koji su učestvovali u ratnim zločinima na području Dubrovnika", kaže Metodije Prkačin.

Prkačin, kao i većina svjedoka o zločinima u tom logoru ne vjeruje u nezavisnost crnogorskog sudstva i pravednu presudu u procesu koji bi nakon žalbe državnog tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu za okrivljene do kraja godine ponov trebalo da se nađe pred sudom.

"Mi u crnogorski sud ne vjerujemo ni sada jer ima sudaca koji su učestvovali u ratnim zločinima na području Dubrovnika. Zato ne vjerujemo, ali i zato što vidimo da se donose zakonski akti da sud i ne može učiniti ništa kao ni tužitelj. To je meni jasno", kaže Prkačin.

U Crnoj Gori se vode četiri sudska postupka u kojima se okrivljenima sudi za ratne zločine. To su javnosti dobro poznati slučajevi deportacije, Morinj, Kaluđerski laz i Bukovica. Niti jedan od njih nije pravosnažno okončan a na oslobađajuće odluke u pojedinim predmetima tužilaštvo se žalilo, tako da će suđenja biti ponovljena.

General Pavle Strugar, povratak u Crnu Goru nakon oslobađanja u Haškom tribunalu, febrar 2009.

General Pavle Strugar, povratak u Crnu Goru nakon oslobađanja u Haškom tribunalu, febrar 2009.

Tužilaštvo u Dubrovniku 2009. godine podiglo je optužnicu protiv 10 oficira JNA za zločine na Dubrovačkom ratištu, među kojima su Pavle Strugar i Radomir Komar, koji se nalaze u Crnoj Gori.

Do danas crnogorsko tužilaštvo, međutim, nije pokrenulo niti jedan postupak za zločine koje su snage JNA i crnogorski rezervisti počinili na dubrovačkom ratištu.

Zamjenica specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina Lidija Vukčević, međutim, prvi put saopštila je javnosti da postoje predmeti koji se nalaze u fazi pretkrivičnog postupka.

"U tužilaštvu postoji par predmeta koji su formirani po krivičnim prijavama, prvenstveno predstavnika oštećenih porodica, a vezano za ubistva članova njihovih porodica na dubrovačkom području tokom 19991. i 1992. godine. Ti postupci se nalaze u fazi prikupljanja neophodnih obavještenja", navodi Lidija Vukčević.

Regrutovala je Vlada, a ne JNA

Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava ne može da oprosti crnogorskom tužilaštvu što za 20 godina nije pokrenulo niti jedan slučaj zločina počinjenih na teritoriji Dubrovnika. Gorjanc Prelević kaže da tužilaštvo još ima vremena da to promijeni:

"Tako što ćete vi po sopstevnoj inicijativi, ne čekajući da vam žrtve same podnesu krivične prijave, poručiti tim budućim generacijama – da, tamo su se desili zločini. A ne nekakvi prekršajčići ili čak ni prekršaji, što je inače davno zastarjelo."

JNA na položajima iznad Dubrovnika 1991.

JNA na položajima iznad Dubrovnika 1991.

Nema suočavanja sa nedjelima dok je i danas u vlasti sedam od deset ratnih vođa iz tadašnje crnogorske Vlade, podsjeća Žarko Rakčević iz Foruma 2010, aludirajući na današnji politički vrh vladajuće DPS, među kojima je i idejni tvorac kovanice 'rat za mir' Svetozar Marović.

"Ali nijesu gospodine Metodije Prkačin svi Crnogorci takvi. Zbog toga vam i ovo govorim. Morao sam i ja, da ne bih bio regrutovan kao poslanik, kao rezervni oficir bivše Jugoslavije, odbijajući da učestvujem u agresiji na Dubrovnik, morao sam da napustim Crnu Goru", rekao je Rakčević.

Novinarka Monitora Milka Tadić Mijović poklonila je zamjenici specijalnog tužioca Lidiji Vukčević knjigu 'Srce tame', zbirku povjerljivih ratnih dokumenata ratne vlade Crne Gore, u nadi da će joj poslužiti kao izvor dokaza za pokretanje postupka protiv, kako je navela, najodgovornijih – organizatora i inspiratora ratnog pohoda na Dubrovnik.

"Vlada Crne Gore kao nosilac izvršne i republičke vlasti bila je defakto zadužena da crnogorskog građanina, civila sa vojnom obavezom 1991. milom ili silom dovede u garnizon ili jedinicu JNA gdje je dobijao uniformu i pušku. Crnogorske rezerviste kao najmasovniji ešalon tzv. rata za mir – Vlada, a ne JNA, je mobilisala tokom ratne 1991. Šta više, njen premijer Milo Đukanović je neposredno mobilisao rezerviste i u proljeće 1992. godine", podsjetila je Milka Tadić Mijović.

Tokom agresije JNA i crnogorskih rezervista na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 stanovnika Dubrovnika i okoline, a ranjeno je više od 1.500 osoba.

U logore, među kojima je i onaj u Morinju, bile su odvedene 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. JNA potpomognuta rezervistima iz Crne Gore uništavala je spomenike kulture, poslovne zgrade, kuće i stanove, a zabilježene su i brojne pljačke privatne imovine.

Na tribini u Podgorici učesnici su mogli da pogledaju fotografije Pava Urbana, koji je imao 23 godine kada je poginuo tokom agresije na Dubrovnik.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG