Dostupni linkovi

Broj Srba u Hrvatskoj smanjio se u 10 godina za 15 tisuća, pokazuju to u ponedjeljak objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništa provedenog u Hrvatskoj u travnju 2011. godine. Kamo je nestalo 15 tisuća ljudi? Demografi imaju jedno objašnjenje, predstavnici srpskih udruga –drugo.

Manji broj Srba u Hrvatskoj mogao se i očekivati, pojašnjava za Radio Slobodna Europa dr Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Prvi uzrok vidi u samoj novoj metodologiji popisivanja stanovništva.

„Po toj novoj metodologiji manje je i Hrvata, jer nisu popisivani oni koji su inozemstvu. Ranije je", pojašnjava dr Akrap, "bilo dovoljno da čovjek jednom tjedno ili jednom godišnje dođe u mjesto prebivališta, a sad po toj novoj metodologiji EUROSTAT-a,samo oni koji jednom tjedno dolaze, mogu biti uključeni i popisani.“

Drugi razlog, poznati hrvatski demograf, vidi u visokoj prosječnoj starosti Srba povratnika, većoj nego u Hrvata

„Znači, veći broj ih umire nego se rađa. Srbi su i natprosječno stari, vidjeli ste u popisu", nastavlja prof. Akrap, "da je prosječan Hrvat u prosjeku star oko 42 godine (41.47), a Srbi oko 53 godine, jednostavno starija populacija.“

Prema rezultatima najnovijeg popisa u Hrvatskoj je 2011. živjelo 186.633 Srba ili 4,33 posto u ukupnom stanovništvu, deset godina ranije 201.631 Srbin.

Slobodno izražavanje o pripadnosti

Uzroke tom osjetnom smanjenju, predstavnici srpskih udruga u hrvatskoj vide i u trajnim otporima i preprekama na koje nailaze srpski povratnici, zbog čega mnogi od njih ponovno napuštaju Hrvatsku.

Milorad Pupovac

Milorad Pupovac

U priopćenju koje je u ponedjeljak izdalo Srpsko narodno vijeće, a potpisao predsjednik SNV-a dr Milorad Pupovac, ističe se i još uvijek prisutna netolerancija prema srpskom narodu, što je, kažu, "ozbiljna prijetnja udjelu Srba u hrvatskom stanovništvu te slobodi njihova nacionalnog izjašnjavanja".

Srpsko narodno vijeće upozorava i na 'ozbiljne nepravilnosti' prilikom popisivanja i nepoštivanje pravila Eurostata koje su se, prema njihovim spoznajama, ogledale u tome da se pripadnicima srpske zajednice sugeriralo koju etničku i vjersku pripadnost bi trebalo da izjavljuju.

Slično za Radio Slobodna Europa ističe i izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma Ljubo Manojlović.

„Jedan dio Srba povratnika je umro (jer su se vraćali uglavnom stariji), a jedan dio se vratio nazad u Srbiju ili treće zemlje, jer ovdje nije imao od čega da živi, pa čak i ako je dobio kuću, ali ne možeš živjeti u praznoj kući, neki nisu dobili stambeno zbrinjavanje za koje su se prijavili, čekali su, čekali...a onda nestali“, navodi Manojlović.

Berto Šalaj, predsjednik Vijeća Gong-a, kaže ne može govoriti o svim razlozima smanjenja broja pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, ali vjeruje da slobodno izražavanje o pripadnosti, nije bilo ugroženo.

„Vidimo da je u Hrvatskoj osjetno smanjen i broj katolika u ukupnom pučanstvu, pa nitko, vjerojatno, neće reći da se katolicima bilo neugodno izražavati kao katolici, tako da ja nekako ne želim vjerovati da netko u Hrvatskoj, 2011. godine, ima problema da javno iskaže svoju nacionalnost ili vjersko opredjeljenje“, zaključuje Šalaj.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG