Dostupni linkovi

Kakve posljedice podjeljene škole imaju na djecu?


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Nedavno je Opštinski sud u Travniku odbio tužbu za utvrđivanje diskriminacije učenika postojanjem tzv.dvije škole pod jednim krovom u Srednjobosanskom kantonu. A da segregacije ima, potvrdio je sud u Mostaru, no ta odluka još nije provedena. Kakve generacije izlaze iz tih škola, kada će škole biti zajedničke, a djeca se međusobno družiti i sjediti u školskim klupama?

Iako se školuje već 12 godina, Amela Pokvić tokom cijelog svog školovanja nije sjela u klupu, niti dijelila razred sa vršnjacima hrvatske nacionalnosti. Učenica je četvrtog razreda Mješovite srednje škole u Gornjem Vakufu:

„Kada je veliki odmor apsolutno nemamo nikakavog kontakta. Mi se sa tim učenicima bukvalno i ne pozdravljamo – kao da ne pohađamo nastavu u jednoj ustanovi.“

Amela je samo jedna od učenica koja će završiti srednje obrazovanje u jednonacionalnom razredu. No, nije ona kriva. Odvajanje djece na osnovu etničke i religijske pripadnosti provodi se u većini škola na području Srednjobosanskog kantona.

Uprkos brojnim apelima Vijeća Evrope da se prestane sa praksom diskriminacije u obrazovnim ustanovama u pojedinim kantonima u FBiH, Opštinski sud u Travniku ne dijeli to mišljenje. Ta pravosudna institucija odbila je tužbu Udruženja „Vaša prava BiH“ kojom je traženo utvrđivanje diskriminacije učenika postojanjem tzv. dvije škole pod jednim krovom.

„Pod plaštom primjene odredaba Zakona o osnovnoj školi u srednoj Bosni sve se to nekako godinama vuče kao jedna praksa koja već sada poprima jedan prijeteći oblik, a to je da u suštini vodi ka tome da djeca odrastaju jedna pored drugih, a da uopće nisu upućena, niti uče, niti znaju ili pak žele da znaju nešto o drugima i drugačijima“, kaže direktor Udruženja Emir Prcanović.

Odlukom travničkog Opštinskog suda ništa manje nisu iznenađeni ni zaposleni u školstvu na području Srednjobosanskog kantona. Direktor Mještovite srednje škole u Vitezu Sead Hrustić kaže da je podjela u školi evidentna na svakom koraku. U istom školskom objektu postoje dvije škole - jedna je ona čiji je direktor Hrustić, a druga srednja škola koja radi prema hrvatskom planu i programu:

„Jedan broj djece se druži, jedan broj, vjerovatno manji, se ne druži, ali uglavnom osjeti se malo podjela. Mi profesori sjedimo zajedno u zbornici, na jednoj strani zida zbornice je grb BiH, na drugoj je obilježje hrvatskog naroda, grb Herceg Bosne.“

Svakome ko nije iz Bosne i Hercegovine, u 21. vijeku teško je objasniti činjenicu postojanja obrazovanih ustanova u kojima se djeca razdvajaju samo zbog toga što nisu iste nacionalnosti. Ovakva praksa postoji zahvaljujući upravo politici koja se već dvije decenije vodi na ovim prostorima. Podsjećamo na izjavu Grete Kune, bivše ministrice obrazovanja u Srednjobosanskom kantonu, koja je svojevremeno izjavila kako se „kruške i jabuke ne mogu miješati“.

Damir Mašić
Damir Mašić
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić smatra da je obrazovanje potpuno ispolitizirano:

„I dan-danas pokušava se podvaliti da je nacionalna jezička grupa predmeta fizika, hemija, matematika, biologija, da je nacionalna grupa predmeta tjelesni odgoj - da djeca ne mogu šutati loptu zajedno. Pa nemojte, to je zaista podcjenjivanje ljudske inteligencije.“

Prije šest mjeseci Opštinski sud u Mostaru donio je presudu da se od ove školske godine dvije škole pod jednim krovom ukinu na području Hercegovačko-neretvanskog kantona. U obrazloženju presude navodi se da se takva praksa ukida jer je utvrđeno postojanje diskriminacije i segregacije djece.

Iako je presuda probudila nadu da će se nešto nabolje mijenjati u obrazovanom sistemu, u BiH to se nije dogodilo. Opštinske vlasti nisu ispoštovale ovakvu odluku suda. Resorni ministar Hercegovačko-neretvanskog kantona Zlatko Hadžiomerović kaže kako treba vremena:

„S obzirom da se ne može mijenjati pravni status škole u toku izvođenja nastave, mi ćemo zadati rok da bi početak implementacije trebalo završiti sa školskom godinom.“

Ovo je prva presuda u Bosni i Hercegovini vezana za etničku segregaciju djece u školama, koja ni do danas nije provedena. Na pitanje zbog čega, odgovara Amer Medar iz udruženja “Obnova građanskog povjerenja” iz Stoca:

„Definitivno nema političke volje, jer osnivač Prve osnovne škole je Ministarstvo, a nije općina, a poznato je da osnivači osnovnih škola jesu općine. Nema koordinacije među tijelima i organima koji bi trebali provesti odluku.“

A evo šta o svemu misle djeca u Čapljini i Stocu koja još uvijek nastavu pohađaju po različitim programima, hrvatskom i onom koji vrijedi u FBiH:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00
Direktan link


I dok domaći političari čekaju da problem segregacije u školama riješe stranci, a ovi da na tome trebaju raditi domaći predstavnici vlasti, generacije mladih ljudi iz takvog obrazovanog sistema izlaze ko zna sa kakvim stavovima o drugom i drugačijem.

VIDEO: Dvije škole pod jednim krovom
XS
SM
MD
LG