Dostupni linkovi

logo-print

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je zatvoren više od dvije godine. Od četvrtog oktobra 2012., kada su zamandaljena vrata ove najstarije kulturno-naučne institucije u zemlji, bh. vlast se nije ni trgla da pokuša naći rješenje. I dok muzeji susjedstva u petak uveče otvaraju vrata za tradicionalnu "Noć muzeja" u namjeri "regrutovanja" novih poštovalaca muzejske djelatnosti, preko četiri miliona eksponata Zemaljskog muzeja BiH još uvijek je u mraku.

Institucija koja baštini naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine još uvijek tapka u mjestu, kao i vlast.

"Ništa se pretjerano nije promijenilo u odnosu na Zemaljski muzej. U 2014. imali smo prilike vidjeti predizborne pokušaje da se Muzej otvori, ali da nijedna razina vlasti ne preuzme njegovo finansiranje što je, zaista, skandalozno, ali - na kraju krajeva - možda i nije s obzirom da smo svjedoci da je takav mentalni sklop i koncept prevare javnosti prisutan u svim segmentima našeg društva", kaže za RSE Adnan Busuladžić, direktor Muzeja.

Bez ozbiljnog rješavanja finansijskog pitanja, do otvaranja vrata Muzeja neće doći, kategoričan je Busuladžić. Trenutno se vode dva sudska spora, jedan je protiv države, a drugi protiv Kantona Sarajevo i Federacije BiH koja je pokušala da uspostavi, kako tvrdi direktor, nelegalni upravni odbor a da se pritom ne riješi pitanje finansiranja.

"Reagirao je sud i zatražio od Vlade Federacije BiH da preuzme finansiranje i osnivačka prava, pa onda i da imenuje upravu Muzeja, na šta je Vlada reagirala da ne želi preuzeti finansiranje, da ne želi preuzeti osnivačka prava, ali želi na daljinski da upravlja kada njoj to odgovara", navodi Busuladžić.

Ipak, ističe bh. glumica Selma Alispahić, priča o zatvorenom Muzeju ima dva lica.

"Nebriga je stravična. Ljudi, koji odlučuju o kulturni uopšte, ne konzumiraju tu kulturu i zato se odnose nemarno prema kulturi. Njima čak i odgovara da narod bude nekulturan, da narod bude što gluplji, da narod bude neobrazovan kako bi oni mogli svoje razne nacionalističke i druge politike, koje ih i drže na vlasti, provoditi", tvrdi Alispahić za RSE.

Takođe, ističe ona, dio krivice trebaju da snose i radnici Zemaljskog muzeja.

Selma Alispahić

Selma Alispahić

"Ne može danas niko privatno zatvoriti Muzej, jer to nije ničija privatna institucija pa da bi neko svojevoljno zatvorio Muzej. U svijetu danas postoje menadžeri muzeja. Smatram da je za održavanje Muzeja potrebna drugačija politika, onu koju će voditi menadžeri. Muzej treba otvoriti i uvesti privatne investicije, ali i srediti na način - pa ako ništa drugo - da ljudi tu mogu doći i popiti kafu jer kada uđete u londonski British Museum, vi tu možete da provedete cijeli dan, tu možete da ručate, kupite suvenire, ponovo popijete kafu i opet obilazite Muzej. U Zemaljskom muzeju ništa u tom pogledu nije urađeno", pojašnjava Alispahić.

Termin kultura, koji se izvorno odnosi na kultivisanje i obrađivanje, u Bosni i Hercegovini je zaboravljen, pa i sistemski, kaže likovni umjetnik Mladen Miljanović.

"Mislim da je vlast sama, a moram priznati i društvo, izgubilo sistem vrijednosti u ovom posttranzicijskom vremenu gdje se kultura, u odnosu na kapital koji je postao dominantna društvena vrijednost, nije nabolje snašla", mišljenja je Miljanović.

Postavljanja politički podobnih ljudi u institucije odlučivanja za bh. prilike je "medvjeđa usluga", smatra likovni umjetnik.

Mladen Miljanović

Mladen Miljanović

"Jedini mogući način da se to ispravi jeste upravo da oni ljudi koji se imenuju na pozicije u resorima kulture trebaju da budu ljudi koji tu materiju poznaju jer, u svakom drugom obliku, je samo jedno deklarativno razumijevanje koje odgovornost prenosi na neke niže subjekte u tom lancu hijerarhije koji onda o kulturnim pitanja, bojim se, malo znaju", kaže Mladen Miljanović.

Kultura u Evropi zauzima među važnijim mjestima. Evropska unija podržavaju kulturne inicijative koje održavaju evropsku raznolikost.

U Bosni i Hercegovini je kultura u zapećku jer je pitanje države Bosne i Hercegovine u smislu institucija i politike - da li Bosanci i Hercegovci vole državu, odnosno vole li ono što ta država jeste - i dalje neodgovoreno, tvrdi Husein Oručević, praktičar ideja OKC Abrašević iz Mostara.

"Muzeji upravo govore o toj državi, govore o njoj u najboljem svjetlu, govore o njoj kroz historiju, govore o njoj šta je bila i šta bi mogla biti. Iz tog razloga mislim da bh. političke institucije, političke partije i oni koji su u vlasti, ne razumiju Bosnu i Hercegovinu, ne razumiju ono što je ona bila i što nosi sa sobom. Dakle, muzeji - koji nam govore o Bosni i Hercegovini - su isključeni, zato što političari ne vide Bosnu i Hercegovinu", kaže Oručević.

Ovakav politički tretman prema istinskim institucijama kulture je samo civilizaciji korak unazad, ali veliki.

Husein Oručević

Husein Oručević

"Najgora stvar koja nam se mogla dogoditi jeste da takva mjesta, gdje se susrećemo sa našom historijom i historijom naših predaka, ostaju zatvorena i, na neki način, daleko od očiju posjetitelja a prije svega onih mladih koji bi trebali kroz to da shvate Bosnu i Hercegovinu i da optimističnije gledaju na ono što je ispred nas", navodi Husein Oručević.

Inicijativa za napredak treba da krene iz svih segmenata.

"Mi smo navikli da nam država rješava stvari. Mi smo, maltene, personificirali državu kao da je država ličnost. Kao što je rekao jedan filozof, država postane ličnost i mi mislimo da ta ličnost treba nešto da uradi. Međutim, stvari su mnogo kompleksnije i traže mnogo energije, pameti, znanja i komunikacije", zaključuje Selma Alispahić, bh. glumica.

Mnoštvo je problema koji su se godinama taložili unutar zidina Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Samo dug po tužbi uposlenika iznosi više od milion eura.

Istovremeno, smanjio se i broj radnika. U momentu zatvaranja u oktobru 2014. bilo ih je 68, a sada do 50, većinski deficitarnih struka poput arheologa i konzervatora, a nekad ih je bilo 120.

Muzej, koji je osnovan 1888. i preživio tri rata, sada vodi bitku za preživljavanje. Jedinstvenog nacionalnog konsenzusa o tome kome Muzej treba pripasti - još uvijek nema na vidiku.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG