Lideri evropske 27-orice u petak su raspravljali o ukidanju embarga na izvoz oružja u Siriju ali su odgodili odluku do sastanka koji će se održati 22.-23. marta u Irskoj.
Prošlo je dvije godine od početka krvavog sukoba u Siriji u kojem je, prema podacima Ujedinjenih nacija, poginulo više od 70 tisuća ljudi, milijun je izbjeglih, a više milijuna je raseljeno unutar Sirije.
Petnaestog marta 2011., počeli su protesti nakon što su preko društevnih mreža građani pozva na „Dan dostojanstva“. Na zahtjeve za demokratizacijom, režim je odgovorio akcijama vojske prema uglavnom slabo naoružanim pobunjenicima i civilima.
"Pitanje embarga na oružje su postavile neke članice Evropskog vijeća. Dogovorili smo se da zadužimo ministre vanjskih poslova da procijene situaciju kao priritetnu tačku za neformalni sastanak u Dablinu naredne sedmice i da dogovore zajedničke odluke," izjavio je predsjednik Evropskog parlamenta Herman Van Rompuy na kraju samita u Briselu.
Poziv na ukidanje embraga na oružje za Siriju uputili su francuski predsjednik Francosie Hollande i britanski premijer David Cameron.
Evropa više ne može pasivno promatrati maskar Sirijaca, rekao je Hollande u četvrtak.
„Moramo preuzeti i odgovornost. Ne možemo dopustiti da režim nastavlja ubijati svoje građane. Jasno je da ne želi dijalog i političku tranziciju“.
Pariz je spreman opskrbiti oružjem pobunjenike i u slučaju da EU ne ukine emabrago koji ističe u maju. Britanija također podržava naoružavanje opozicije, ali, druge članice, uključujući Njemačku, se protive takvoj mogućnosti.
Rasprava u EU dolazi u trenutku kada se pojavljuju izvještaji da Rusija i Iran, glavni saveznici režima u Damasku, nastavljaju opskrbljivati oružjem Asadovu vojsku.
Finski premijer Jyrki Katainen dolazeći u petak na samit je rekao kako je potreban koncenzus Unije oko ovog pitanja, te da Pariz i London ne bi smjeli naoružavati sirijsku opoziciju bez suglasnoti ostalih članica.
„Važno je imati zajedničku vanjsku i sigurnosnu poltiku. I zato smatram da nije dobro da izostane koncenzus. Vanjsku politku u Evropskoj uniji možemo jačati i zajedničkim stavom prema Siriji”, rekao je premijer.
Pojedine članice Unije plaše se da bi naoružavanja opozicije dodatno pojačalo sukobe i krvoproliće, ali i da bi oružje moglo doći do islamističkih militanata, koji se, istina bore protiv režima, ali su i protiv zapadnih demokratskih vrijednosti.
Sirijska opozicija je do sada više puta pozvala Zapad da naoruža njihove snage, no nije bilo razumijevanja za to.
Saudijska Arabija i Katar otvoreno naoružavaju pobunjenike. Sjedinjene američke države, koje su do sada više puta pozvale Asada da odstupi s vlasti, ne pomaže oružano opoziciju.
Teheran usprkos embragu naoružava Asadovu vojsku i policiju, a oružje, prema nekim izvještajima, u Siriju dolazi preko Iraka. Režim je i najbolja mušterija za rusko oružje koje najvjerojatnije stiže i preko pomorske baze na Mediteranu, koje je Sirija ustupila Sovjetskom Savezu, a nakon raspada te države, preuzela Ruska Federacija.
Prošlo je dvije godine od početka krvavog sukoba u Siriji u kojem je, prema podacima Ujedinjenih nacija, poginulo više od 70 tisuća ljudi, milijun je izbjeglih, a više milijuna je raseljeno unutar Sirije.
Petnaestog marta 2011., počeli su protesti nakon što su preko društevnih mreža građani pozva na „Dan dostojanstva“. Na zahtjeve za demokratizacijom, režim je odgovorio akcijama vojske prema uglavnom slabo naoružanim pobunjenicima i civilima.
"Pitanje embarga na oružje su postavile neke članice Evropskog vijeća. Dogovorili smo se da zadužimo ministre vanjskih poslova da procijene situaciju kao priritetnu tačku za neformalni sastanak u Dablinu naredne sedmice i da dogovore zajedničke odluke," izjavio je predsjednik Evropskog parlamenta Herman Van Rompuy na kraju samita u Briselu.
Poziv na ukidanje embraga na oružje za Siriju uputili su francuski predsjednik Francosie Hollande i britanski premijer David Cameron.
Evropa više ne može pasivno promatrati maskar Sirijaca, rekao je Hollande u četvrtak.
„Moramo preuzeti i odgovornost. Ne možemo dopustiti da režim nastavlja ubijati svoje građane. Jasno je da ne želi dijalog i političku tranziciju“.
Pariz je spreman opskrbiti oružjem pobunjenike i u slučaju da EU ne ukine emabrago koji ističe u maju. Britanija također podržava naoružavanje opozicije, ali, druge članice, uključujući Njemačku, se protive takvoj mogućnosti.
Rasprava u EU dolazi u trenutku kada se pojavljuju izvještaji da Rusija i Iran, glavni saveznici režima u Damasku, nastavljaju opskrbljivati oružjem Asadovu vojsku.
Finski premijer Jyrki Katainen dolazeći u petak na samit je rekao kako je potreban koncenzus Unije oko ovog pitanja, te da Pariz i London ne bi smjeli naoružavati sirijsku opoziciju bez suglasnoti ostalih članica.
„Važno je imati zajedničku vanjsku i sigurnosnu poltiku. I zato smatram da nije dobro da izostane koncenzus. Vanjsku politku u Evropskoj uniji možemo jačati i zajedničkim stavom prema Siriji”, rekao je premijer.
Pojedine članice Unije plaše se da bi naoružavanja opozicije dodatno pojačalo sukobe i krvoproliće, ali i da bi oružje moglo doći do islamističkih militanata, koji se, istina bore protiv režima, ali su i protiv zapadnih demokratskih vrijednosti.
Sirijska opozicija je do sada više puta pozvala Zapad da naoruža njihove snage, no nije bilo razumijevanja za to.
Saudijska Arabija i Katar otvoreno naoružavaju pobunjenike. Sjedinjene američke države, koje su do sada više puta pozvale Asada da odstupi s vlasti, ne pomaže oružano opoziciju.
Teheran usprkos embragu naoružava Asadovu vojsku i policiju, a oružje, prema nekim izvještajima, u Siriju dolazi preko Iraka. Režim je i najbolja mušterija za rusko oružje koje najvjerojatnije stiže i preko pomorske baze na Mediteranu, koje je Sirija ustupila Sovjetskom Savezu, a nakon raspada te države, preuzela Ruska Federacija.
