Dostupni linkovi

Dvadeset godina od zločina u Ahmićima i Trusini


Obilježavanje stradanja u Trusini
Obilježavanje stradanja u Trusini
16. aprila se obilježavaju godišnjice stradanja Bošnjaka u selu Ahmići kod Viteza, i Hrvata u selu Trusina kod Konjica. Prije 20 godina u selu Ahmići Hrvatsko vijeće obrane ubilo je 116 Bošnjaka, među kojima 32 žene i 11-oro djece. Istovremeno, u selu Trusina ubijena su 22 Hrvata. Zločin su počinili pripadnici Armije BiH.

Prije 20 godina, u rano jutro 16. aprila snage HVO upale su u sela Nadioci, Pirići, Šantići i Ahmići nadomak Viteza u srednjoj Bosni. Selo Ahmiće spaljuju do temelja. Više od stotinu civila Bošnjaka masakrirano je. Elvedin Kermo tada je imao 18 godina. I danas, 20 godina nakon, sjeća se pucnjave, plamena i jauka njegovih komšija:

„U tom zločinačkom pohodu ubijeno je 116 civila, među kojima najmlađa žrtva je imala samo tri mjeseca.“

Civile koje nisu ubile, snage HVO zatvaraju u zatočeničke objekte. Oko 500, mahom žena i djece, bilo je zatvoreno u osnovnoj školi u Dubravici:

„Ubili su mi čovjeka, sina, brata...“

Zločin su istog dana otkrili britanski vojnici iz sastava Mirovnih snaga UN-a na čelu sa komandantom Bobom Stjuartom, koji je tada za CNN izjavio:

Spomenik u Ahmićima
Spomenik u Ahmićima
„Otac i sin su vjerovatno ubijeni, a zatim spaljeni. Zatim je neki monstrum namjerno zapalio podrum, i majka i kćerke su tako stradale. Cijele porodice su masakrirane ovdje i hoću da znam šta se dogodilo. Ko je to učinio? Ko je odgovoran za ovo?“

Sud u Hagu procesuirao je najodgovornije za ove zločine, te osam osoba osudio na zatvorske kazne. Dario Kordić, tadašnji potpredsjednik samoproglašene Herceg Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, između ostalog i zbog planiranja zločina u Ahmićima. Obrazlažući presudu, predsjedavajući sudija žalbenog vijeća Volfgang Šomburg je rekao:

„Kordić kao odgovorni regionalni političar, planirao je i poticao krivična djela koja su se dogodila u Ahmićima, 16. travnja 1993. godine.“

Osim Kordića, za ovaj zločin pred Haškim tribunalom prvostepeno su osuđeni, a potom oslobođeni Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić. Drago Josipović dobio je 12, a Vladimir Šantić 18 godina zatvora. Jedini koji je priznao krivicu za zločine u Ahmićima pred Tribuinalom je Miroslav Bralo, koji je i odgovoran za miniranje i rušenje Donje džamije u Ahmićima, kao i ubistva civila. Porodicama žrtava je uputio i izvinjenje. Kažnjen je sa 20 godina zatvora. Za zločin u Ahmićima prije nekoliko godina izvinio se i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, koji je posjetio to mjesto.

(Video "Pepeo i krv" snimljen na 19. godišnjicu zločina u Ahmićima)
Pepeo i krv
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:47 0:00

Pozivi na mir i suživot

Brojne delegacije položile su cvijeće na Spomen obilježje u Trusini, gdje je prije 20 godina počinjen zločin, u kojem je ubijeno 18 civila i četiri pripradnika HVO-a, koji su se prethodno predali.

„Oprostili jesmo, zaboravili nismo i zato dolazimo da sjetimo naših najmilijih. Ja vjerujem da će svi zločinci biti privedeni pred lice pravde, i oni koji su počinili zločin direktno imenom i prezimenom i nalogodavci koji su naložili imenom i prezimenom“, kazala je Dragica Tomić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u domovinskom ratu Konjic.

Mara Krešo
Mara Krešo
Mara Krešo u zločinu u Trusini izgubila je muža, a svaki dolazak u ovo selo u njoj budi teške uspomene.

„Ne mrzim, ali moraš pamtiti. Djecu učim da ne zaborave“, kaže Krešo.

U Trusini je prije rata živjelo 40 porodica, a danas su kuće porušene i života nema. O povratku Mara Krešo kaže:

„Povratka nema. Nemaš se gdje vratiti. Evo moja djeca su narasla. Imala su 2,5 godine kad smo izbjegli, a ja sama se ne mogu vratiti. I to je to, žalosno.“

Darko Drljo, župnik Župe Žitače, ispred Spomen obilježja u Trusini poručio je da se sa ovih mjesta treba podsticati na mir i suživot.

„Ne dozvoliti da mržnja dalje čini ovakve stvari, nego uvijek pozivati na mir, na suživot. I zato se sjećamo svojih žrtva da se tako nešto više nigdje ne ponovi.“

Prema riječima glavne urednice BIRN-a, agencije koja prati procesuiranje ratnih zločina u BiH-i, Erne Mačkić, pred Sudom BiH u toku je suđenje Mensuru Memiću, Dževadu Saličinu, Senadu Hakaloviću, Nedžadu Hodžiću, Nihadu Bojadžiću i Zulfikaru Ališpagi. Oni su optuženi za zločin počinjen u Trusini, a suđenje je počelo u junu 2010. godine. Za ubistvo 22 osobe u selu Trusina trenutno se sudi Edinu Džeki, bivšem pripadniku jedinice „Zulfikar“.

„Jedina pravosnažna presuda za ubistvo u ovom selu izrečena je Rasemi Handanović, koja je nakon priznanja krivice osuđena na 5,5 godina zatvora.“

Nakon polaganja cvijeća na spomen obilježju, u mjesnom groblju služena je misa za sve žrtve u Trusini.
  • Slika 16x9

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

XS
SM
MD
LG