Dostupni linkovi

logo-print

Dvadeset godina od prijema u MOK


Eksponati u prostorijama MOK-a

Eksponati u prostorijama MOK-a

Ove godine Olimpijski komitet BiH obilježava dvadesetu godišnjicu od prijema u Međunarodni olimpijski komitet. Godinu nakon što se prva bh. selekcija pojavila na Olimpijadi u Barceloni, dobila je i međunarodno priznanje. Dvije decenije kasnije, zbog nedostatka novca, Olimpijski komitet djeluje u teškim uslovima.

Nakon prvog nastupa sportista iz BiH 1992. godine na Ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni, godinu kasnije, tog 24. septembra 1993. godine uslijedilo je i međunarodno priznanje i prijem u Međunarodni olimpijski komitet. Predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta Patrick Hickey među prvima je posjetio OK BiH i to još za vrijeme rata.

„Međunarodni olimpijski komitet donirao je mali kombi bh komitetu, u vrijeme dok je rat još uvijek trajao, međutim, nisu mogli naći nekog da preda to vozilo, jer je bilo preopasno. Pošto sam ja iz Irske, a mi smo imali problema sa Sjevernom Irskom, smatrali su zbog tog iskustva da sam ja odličan kandidat. Došao sam i stekao divna prijateljstva koja traju i danas“, kaže Patrick Hickey.

Iako su svi sportski objekti građeni za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine izgorjeli i srušeni, odmah po okončanju rata krenulo se sa obnovom. Bar je takvu zamisao imao Međunarodni komitet, tvrdi direktor Olimpijske solidarnosti Međunarodnog olimpijskog komiteta, Pere Miró.

„Ja sam došao ovdje prvi put 1996. godine. Upravo su bili okončani pregovori u Daytonu. Tadašnji predsjednik, Juan Antonio Samaranch, ovlastio me da dođem i uradim nešto vrlo jednostavno – obnovim Zetru. Zaista, od tada pa do danas mnogo toga je učinjeno. Zadovoljstvo mi je vidjeti da je Zetra potpuno obnovljena i u svojoj funkciji, da pomaže bh sportistima“, konstatuje Pere Miró.

Od osnivanja, 4. juna 1992. godine, Olimpijski komitet BiH prošao je težak i trnovit put. Trebalo je rasparčanost države preslikanu na sportske saveze, društva klubove, ali i političare, privoliti ih da sjednu za isti stol. Iako je mnogo pomaka napravljeno, još uvijek nije obnovljena sva infrastruktura a ulaganja u sport su mizerna. Nedostatak novca stvara ogromne probleme, kaže predsjednik OK BiH Siniša Kisić.

„Bilo je teško napraviti sportski sistem, kad je teško bilo ujediniti sport i staviti pod jednu kapu, na neki način, sportske saveze, da predstavljaju taj dotični sport na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, a to je polučila tzv. lozanska deklaracija iz 1999. godine, i imamo i organizacionih i finansijskih poteškoća, prije svega u finansiranju vrhunskog sporta“, navodi Kisić.

Aktualni poslanik u Parlamentu FBiH, iskusni trener džudoa Branislav Crnogorac, tvrdi kako bh institucije jako malo izdvajaju za sport.

„To da nemamo političku volju iskazujemo kroz budžete. Jedna država za sport izdvaja milion KM, a to usitinu nije dostatno, hajde, recimo za jedan ozbiljan rukometni klub“, kaže Crnogorac.

Član reprezentacije Jugoslavije na Olimpijadi u Sarajevu Janez Kocijančić, sadašnji predsjednik OK Slovenije, smatra da će na istim sportskim borilištima ipak stasati novi heroji.

„Vrlo je teško olimpijske objekte koristiti u svakodnevnom životu. Oni su napravljeni za velika takmičenja. Drugo, vi ste imali grozan rat, razaranje. Popraviti objekte znači investirati puno novca, a novac je preči na drugim stranama. Ja mislim da se postepeno treba vratiti te stvari u funkciju, i ponuditi omladini, pa da stasaju novi šampioni“, naglašava Janez Kocijančić.

Ipak OK BiH, iako uglavnom prepušten sam sebi, uspio je ostati stabilan. Sam ne može mnogo, ali u saradnji sa komitetima iz regiona može napraviti podvig na evropskoj olimpijskoj sceni. Upravo, zahvaljujući toj saradnji, Sarajevo i Istočno Sarajevo dobili su dozvolu za organizaciju Zimskog festivala mladih sportista 2017., što je ogroman korak naprijed, smatra predsjednik OK Srbije Vlade Divac.

„Kao porodica evropskih olimpijskih komiteta, mi smo u situaciji da na nekim zajedničkim projektima i zajedničkoj saradnji imamo dobar status u toj organizaciji, samim time i u Međunarodnom olimpijskom komitetu, tako da nam je to prioritet – da radimo zajedno, da sarađujemo, da se podržavamo. Jednostavno, tako ćemo moći da imamo neke, ne samo koristi za ovaj region, nego i za programe koji su bitni za mlade sportiste s ovih prostora“, kaže Divac.

Da je saradnja olimpijskih komiteta u regionu za svaku pohvalu potvrđuje i predsjednik OK Crne Gore Dušan Simonović. On kaže kako bi se mnoge strukture u državama regije trebale ugledati na saradnju olimpijskih komiteta.

„Mislio sam konkretno na političare, iskren da budem, kako bi stvari rešavali na jedan praktičniji i mnogo bolji i svrsishodniji način“, konstatuje Simonović.

Nakon dvije decenije, u Olimpijskom komitetu BiH nadaju se da će uz podršku svih nivoa vlasti, i njima krenuti bolje, te da će u Bosnu i Hercegovinu biti vraćen olimpijski duh koji je imala 1984.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG