Dostupni linkovi

logo-print

Dvadeset godina od masakra na Markalama


Navršava se 20 godina od prvog masakra na sarajevskoj pijaci Markale, počinjenog 5. februara 1994. godine. Minobacačka granata, ispaljena sa srpskih položaja iznad opkoljenog grada, ubila je 68 i ranila 144 Sarajlija. Markale su se našle na meti napada i u augustu 1995. kada su, nedaleko od mjesta prvog masakra, ubijena 43 civila, nakon čega su međunarodne vojne snage pokrenule granatiranje srpskih položaja oko Sarajeva. Iako je Haški sud utvrdio ko je kriv za ovaj napad na civile, špekulacije o tome sa čijih je položaja došla granata nikad nisu prestale. Nakon rata, 5. februar proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995. godine.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale dogodio se u podne 5. februara 1994. godine kada je minobacački projektil kalibra 120 milimetara, ispaljen sa položaja Vojske Republike Srpske, pao na prepunu gradsku pijacu.

U nekoliko minuta granata je ubila 68 i ranila 144 Sarajlija. Oni koji su preživjeli, poput Hasana Bande, Janje Grozdanović i Teufika Mekića, sa slikama užasa i danas se bude.

„Tog dana sam krenuo u kupovinu nekih namirnica za preživljavanje svoje djece, koja su bila tada mala. Samo sam čuo vrisak i rušenje stolova. Poslije nisam znao šta se dešava.“
„Ma strašno. To je niz čaršiju, noz Kovače odozgo narod hrlio, tražio svoje najmilije.“
„Oblačno je bilo, slično kao danas, samo tmurnije. I to je za nas Sarajlije koji smo bili u Sarajevu težak dan bio, premda su svi teški bili.“


Sabina Suljkanović na Markalama je izgubila oca, majka je ostala invalid. Otac bi danas napunio 76 godina:

„Ja sam izgubila oca. Ovo je moja majka, civilna žrtva rata. Sad bi mu bilo 76. To je drastična razlika. Samo je otišao i nije se nikad vratio.“

Haški tribunal je ustanovio da je u kampanji granatiranja koju je provodila VRS jedan od najstrašnijih zločina bio masakr na Markalama. Unatoč tome i danas se mogu čuti teze kako je granata stigla sa položaja Armije BiH, uz ostalo i zbog činjenice da je nakon drugog velikog masakra u Sarajevu došlo do međunarodne vojne intervencije. General Armije BiH Jovan Divjak:

„Prvog dana rata agresorska strana sve ono što je činila prebacivala je na Vladu, Armiju biH, želeći i na taj način da izjednači krivicu. Agresor je onaj koji se branio! Nepobitna je činjenica da su te granate i u prvom i u drugom slučaju Marakle sa položaja Vojske RS, tu nema dvojbe.“


Berko Zečević, sarajevski profesor i vojni stručnjak, svjedočio je u Hagu u slučaju Markale protiv Radovana Karadžića:

„Zastrašujuće je da Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu nikad nije pokrenulo proces da utrvdi ko je bio odgovoran da naredi lansiranje tih projektila 1994. i 1995. godine. To je ono što ja stalno ponavljam i niko neće od političkih struktura da pokrene proceduru da vidi zbog čega neko iz Tužiteljstva KS to ne pokrene. A onda kad to riješimo, možemo se obratiti Tužiteljstvu BiH.“

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je uvjeren kako će Srbija i vlasti u RS zločin na Markalama negirati i narednih 100 godina. Pokušava se odaslati poruka svijetu da su svi isti, ali to nije istina - jer mi smo se branili, naglasio je i danas Komšić:

„Mi se stalno suočavamo s tim stvarima – malo predah, pa onda opet nešto iznikne, opet se pokušavamo izjednačiti, iz Beograda kažu svi su isti... Nismo - mi smo se branili, nismo nikoga napadali. Na kraju-krajeva, ovi ljudi koji su stradali na Markalama nisu nikoga dirali. Mi nismo isti.“

Za zločin na Markalama pravosnažno je pred Haškim tribunalom na kaznu doživotnog zatvora osuđen nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, general Stanislav Galić. Pred Haškim tribunalom, između ostalog i za masakr na Markalama, trenutno se sudi i bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću i bivšem zapovjedniku Vojske RS Ratku Mladiću.

Dva dana prije obilježavanja 20. godišnjice masakra na sarajevskoj pijaci Markale, Tužilaštvo Međunarodnog suda u Hagu podnijelo je zahtjev Žalbenom vijeću u kojem se traži razmatranje odluke o oslobađanju bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića optužbi za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih tokom rata u Sarajevu.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG