Dostupni linkovi

logo-print

Državni sud u 2011: 31 presuda za ratne zločine


Sud i Tužilaštvo BiH, foto: Midhat Poturović

Sud i Tužilaštvo BiH, foto: Midhat Poturović

Državni sud je tokom 2011. osudio 33 osobe za ratne zločine počinjene u različitim dijelovima BiH na ukupno 436 godina zatvora. Četvorica optuženih su pravosnažno oslobođena krivice zbog zločina u Kazneno-popravnom domu “Kula” u Istočnom Sarajevu i Zvorniku.

Sud BiH je tokom ove godine donio ukupno 31 presuda za ratne zločine i osam sporazuma o priznanju krivice. Nepravosnažnim presudama pred Državnim sudom, 12 osoba je osuđeno na 128 godina zatvora za zločine počinjene u Sarajevu, Mostaru, Bugojnu, Kalinoviku, Kotor-Varoši, Doboju, Konjicu i Srebrenici.

Najveća kazna izrečena je Miloradu Trbiću za genocid počinjen u Srebrenici. Osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina. Trbić je proglašen krivim za učestvovanje u operaciji hvatanja, zatvaranja i pogubljivanja Bošnjaka iz Srebrenice, kao i za pokopavanje i prikrivanje tijela ubijenih.

Davorin Jukić predsjedavajući sudskog vijeća ovako je obrazložio presudu:

''Zajednički plan udruženog zločinačkog poduhvata, za koji je Vijeće našlo odgovornim optuženog, je bio zajednički plan i cilj da se pohvataju, zatvore, ubiju po prijekom postupku i ukopaju svi vojno sposobni muškarci Bošnjaci iz enklave Srebrenica koji su dovedeni u zonu odgovornosti Zvorničke brigade, što je bio cilj veće operacije osmišljene od strane visokih oficira organa bezbijednosti Vojske RS uključujući i generala Ratka Mladića.''

Najniža pravosnažna kazna izrečena je Šefiku Aliću, nekadašnjem pomoćniku komandanta za bezbjednost u bataljonu “Hamze” pri Petom korpusu Armije BiH (ABiH), koji je osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1995. na području Bosanske krajine.
Tokom 2011. postignut je najveći broj sporazuma o priznanju krivice od početka rada Odjela za ratne zločine, koje je Sud BiH prihvatio i izrekao 70 godina zatvora osudivši osam osoba.

''Apelaciono vijeće je zaključilo da je optuženi lično odgovoran za aktivne radnje nečovječnog postupanja prema zarobljenim, te za radnje propuštanja svoje obaveze kao oficira za bezbijednost u bataljonu da spriječi ubistvo za koje je znao da će se desiti'', obrazložio je presudu Hilmo Vučinić predsjedavajući Apelacionog vijeća.

Tokom ove godine postignut je najveći broj sporazuma o priznanju krivice od početka rada Odjela za ratne zločine, koje je Sud BiH prihvatio i izrekao 70 godina zatvora osudivši osam osoba.

Najveću kaznu nakon priznavanja krivice dobio je Miroslav Anić, bivši pripadnik HVO-a. Osuđen je na 15 godina zatvora. Anić je priznao učešće u ubistvu civila u selima Grahovica i Han ploča, općina Kiseljak, kao i u selu Stupni Do, općina Vareš gdje je ubijeno 38 civila.

"Kajem se zbog zla koje sam nanio tim ljudima tj. Žrtvama mojih nedjela", kazao je Anić.

U Sudu BiH kažu da nemaju zaostataka kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.

Podignuto 25 optužnica

I Tužilaštvo BiH u prošloj godini imalo je pune ruke posla. Boris Grubešić glasnogovornik Tužilaštva kaže kako je ove godine podignuto 25 optužnica za ratne zločine protiv 40 osoba. Jedna od tih optužnica je i protiv Albine Terzić, koja je ujedno i prva žena optužena za ratne zločine.
Boris Grubešić

Boris Grubešić


'' Takođe, desilo se više ekstradicija optuženih, odnosno osumnjičenih za ratne zločine, iz stranih zemalja pravosudnim institucijama BiH, takođe podignuta je optužnica za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, prva optužnica takve vrste u Tužiteljstvu BiH, koja će jasno pokazati javnosti da je bilo kakvo otkrivanje identiteta zaštićenih svjedoka krivično djelo i da će to biti sankcionirano'', navodi Grubešić.

Bosanskohercegovačkom pravosuđu su iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izručeni Edin Džeko i Rasema Handanović, koji su osumnjičeni za ratni zločin počinjen u Konjicu, a Zemira Kovačevića je Švedska izručila zbog sumnje da je počinio zločine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Tužilaštvo je, kada je riječ o ekstradicijama, ali i razmjeni podataka, imalo veoma dobru saradnju sa zemljama u regionu, ali i šire, kaže Grubešić.

''Intenzivinirani su kontrakti i aktivnosti. Samo u 12. mjesecu su bile dvije ekstradicije iz SAD-a, gdje su američke vlasti pomogle Tužiteljstvu BiH da nam budu izručeni osumnjičeni za ratne zločine koji će biti dalje procesuirani u BiH'', naveo je on.

Za razliku od državnog Suda i Tužilaštva, entitetski i kantonalni sudovi ušli su u novu godinu sa starim problemima. Glavni Tužilac RS Amor Bukić kaže kako jedan broj sudova još uvijek nije opremljen da svjedocima u predmetima ratnih zločina pruži zaštitu, ali i nedostatak kadrova, naročito u nekim kantonalnim sudovima, znatno usporava procesuiranje predmeta.

''Problemi su, kada je riječ o ratnim zločinima, i u RS kao i u Federaciji ili u cijeloj BiH jednim dijelom u okružnim i kantonalnim tužilaštvima u pogledu njihove opremljenosti i osposobljenosti i tužilaca i čitavog logističkog aparata, dakle administrativnog aparata koji nije na nivou Tužilaštva BiH, pa čak i sredstava i svega ostalog što prati taj rad tužilaštava'', navodi tužilac Bukić.

U Tužilaštvu BiH, koje ima uslove po svjetskim standardima izražavaju spremnost da pruže potporu nižim sudovima, kaže zamjenica Glavnog tužioca BiH Vesna Budimir.

''Priča o ratnim zločinima, ako je mogu nazvati priča, mora biti završena da bi ova zemlja krenula naprijed i da bi imala budućnost koju zaslužuje, znači možemo biti ti koji će obavljati jedan dio posla za njih u početku, pribavljanja dokaza putem EDS baza koje su nama dostupne, haških presuda koje mi jako puno koristimo kao dokazane odnosno utvrđene činjenice koje ne trebamo pred sudom dokazivati, tako da u velikoj mjeri olakšavamo i postupak dokazivanja'', kaže Vesna Budimir.

Ove godine Tužilaštvo BiH i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije su trebali potpisati Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Međutim, protokol nije potpisan nakon što je Predsjedništvo BiH upozorilo da je samo ono nadležno da zaključuje međunarodne sporazume.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Državni sud u 2011: 31 presuda za ratne zločine
Hrvatska i odnosi sa Srbijom:
Za i protiv povlačenja tužbe za genocid
Derventa: Kroz kulturu i sport do pomirenja
Foča i ratni osuđenici: Više od četiri godine ni traga odbjeglom Stankoviću
Vraćanje povjerenja u Srebrenici

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG