Dostupni linkovi

logo-print

Državni službenici BiH pod istragom zbog zloupotrebe u uništavanju oružja


Muhamed Bašić ispred fabrike Binas, foto:cin.ba

Muhamed Bašić ispred fabrike Binas, foto:cin.ba

Aida Đugum (RSE) i Centar za istraživačko novinarstvo

Tokom uništavanja viškova naoružanja i municije u Bosni i Hercegovini, po nalogu Ministarstva odbrane, u dvjema fabrikama naoružanja u BiH nisu se poštovale standardne procedure za uništavanje municije, zbog čega su bili ugroženi životi i zdravlje radnika. Cijeli slučaj završio je pred Sudom BiH. Državno Tužilaštvo tereti dvojicu službenika Ministarstva odbrane, kao i bivšeg direktora bugojanske fabrike naoružanja Binas za zloupotrebu budžetskog novca namijenjenog uništavanju municije. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo posjetili su Binas i razgovarali sa radnicima.

Radnici fabrike municije Binas iz Bugojna, pod pritiskom bivšeg direktora Muhameda Gurbete, mimo procedure, te bez prethodnog znanja, radili su sa eksplozivnim sredstvima. Gurbeta je tražio da se municija ne uništava već rastavlja, kako bi se njeni dijelovi, poput aluminija i željeza, prodavali otkupljivačima otpadnih metala. Zbog neimaštine radnici su pristajali na to, iako su bili svjesni opasnosti.

Bivši radnik Muhamed Bašić, prije četiri i pol godine, radeći na rastavljanju raketa za ručni bacač ostao je bez vida. Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo ispričao je šta se dešavalo tog dana.

„Osjetio sam jak bol, kao šamar, udar. Odjednom je mrak, ne vidim ništa više. Na um mi pala onda djeca, moja, samo sam doziv'o svog Mirzu: 'Osta babo bez očiju!', ko će njega hraniti?“, ispričao Bašić.

Binas, nekada među najvećim proizvođačima upaljača za oružje u bivšoj Jugoslaviji, godinama posluje s gubitkom. I pored loših uslova rada, radnici su zbog siromaštva pristajali na rizične poslove. U nekim situacijama ni iskusni radnici nisu poznavali municiju i eksplozivne naprave koje su trebali demontirati.

Radnik Sabahudin Haračić kaže da su na otvorenom rastavljali artiljerijsku municiju, a za to su trebali dobiti po hiljadu i pol konvertibilnih maraka, ali direktor nije ispunio obećanje.

„Radimo na otvorenom, kiša na nas pada, radimo s eksplozivima da to uradimo, da dobijemo taj prokleti dinar. Rizikuješ život i zdravlje svoje da dobiješ dinar i onda taj neko te 'izlevati' i te pare pokupi za sebe i za onak'e kao što je on“, navodi Haračić.

Prema podacima Državnog tužilaštva, Gurbeta je prije sedam godina bugojanskoj firmi Axle prodao oko 14,5 tona mesinga po cijeni od 74.500 konvertibilnih maraka. Umjesto na račun Binasa, kako to nalažu propisi, novac je uplaćen na blagajni Binasa. O pritiscima na radnike bivši direktor Binasa, Muhamed Gurbeta, novinarima CIN-a je rekao:

„Radi se o namjenskoj industriji gdje je tačno definisano koji su proizvodni procesi, što znači – svaki radnik je svjestan opasnosti kojoj se izlaže prilikom rada“, kaže Gurbeta.

Istraga tužilaštva

I radnici sarajevskog Pretisa bili su izloženi riziku jer su zbog posla sklopljenog između Binasa i Pretisa isporučivali kompletne mine ili samo upaljače u malim dostavnim vozilima.

Iako je Binas od Ministarstva odbrane naplatio uništavanje municije, ona nije u potpunosti uništena. U magacinima se još uvijek nalazi 221.000 eksplozivnih naprava, od kojih su neke u vrlo lošem stanju.

Rad na uništavanju municije zaustavljen zbog istrage Državnog tužilaštva.

„U zadnjem ratu, budući da je bilo takvo stanje da su te bombe bile proizvedene po tehnologiji koja se primjenjivala u Prvom svjetskom ratu, znači, rađene su od sredstava koja su izbačena iz upotrebe, ali u tim okolnostima ljudi su pravili tako kako su mogli i te bombe su ostale i one nisu uništene. One se nalaze ovdje i ja se zaista pribojavam da može doći tu do jedne nekontrolisane eksplozije“, kaže sadašnji direktor Binasa Adem Huskić.

Zaposlenici Ministrastva odbrane BiH, Mario Šego, kao šef Ekspertnog tima za rješavanje viškova naoružanja i Šefik Hasanović, stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane BiH, vršili su falsifikovanje izvještaja o uništavanju eksplozivnih sredstava u Binasu, odnosno lažno prikazali da je municija uništena. Svi optuženi izjasnili su se da nisu krivi. U Ministarstvu odbrane BiH nisu htjeli dati komentar Radiju Slobodna Evropa o ovom slučaju, jer je u toku potupak.

Ovaj slučaj trebao bi dobiti sudski epilog. Ali - ostaje nejasno kako se riješiti viška naoružanja u Bosni i Hercegovini, što je, prema mišljenju direktora Centra za međunarodne odnose Miloša Šolaje, veoma komplikovano sigurnosno pitanje. Šolaja upozorava da se mora voditi računa da višak naoružanje ne dođe u ruke kriminalcima koji bi ga dalje prodavali na crnom tržištu.

„Ima mnogo naoružanja koje ne podliježe nikakvim bezbjednosnim standardima, a ono, ustvari, nije ni za kakvu upotrebu. Jedan dio, kao što su eksplozivna sredstva, potrebno je da se uništi da ne bi predstavljalo opasnost ni za okolinu ni za Bosnu i Hercegovinu, a s druge strane, jedan dio, koji apsolutno ne odgovara nikakvim standardima, ide na crno tržište naoružanja za razne lokalne sukobe ili eventualno za neke potencijalne sukobe. Kontrolni mehanizmi nisu dovoljno radili na tome, prije svega parlamentarni mehanizmi u pogledu odbrane, a zatim izvršni organi i organizacije, počev od Savjeta ministara i Ministarstva za odbranu, pa dalje, da bi spriječili takve neke namjere, tako da su u suštini neki ljudi uspjeli da se obogate, a za samu Bosnu i Hercegovinu to je bio tako mali profit da je to beznačajno“, zaključuje Šolaja.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG