Skupština Crne Gore je nedavno usvojila Zakon o zaradama u javnom sektoru koji je izazvao brojne reakcije: od dijela opozicije, preko sindikata, do nezavisnih regulatornih tijela, a čini se da će cijela stvar završiti na Ustavnom sudu.
Nedavnim usvajanjem Zakona o zaradama u javnom sektru, suštinski su se dogodile dvije promjene. Prva se odnosi na povećanje budžetske stavke koja se odnosi na bruto zarade zaposlenih u državnim institucijama.
Iz Ministarstva finansija je, prije usvajanja, saopšteno da je prošle godine za to izdvojeno osam miliona i 90 hiljada, a da se za ovu godinu planira osam miliona i 420 hiljada, s tim što se napominje da to nije konačna cifra, jer naknade nijesu plaćane samo sa ove pozicije.
Druga promjena je formalizacija stvarnih primanja. To znači da će se ukinuti naknade za rad u raznim odborima, komisijama, savjetima i radnim tijelima, ali će za toliko biti povećane plate.
Vladin Predlog je izazvao brojne reakcije, a najburnije su reagovali sindikati.
"Predlog smo nazvali diskriminatorskom zbog najniže plate od koje tri prve grupe imaju i po deset puta veća primanja", rekao je Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.
Negodovao je i dio opozicije. Funkcioneru Socijalističke narodne partije, Aleksandru Damjanoviću smeta što se o zakonu poslanici izjašnjavaju prije izbora.
"Ovaj Predlog treba da bude povučen i da bude prvi akt o kome će, nadam se u novembru, novi skupštinski saziv raspravljati", precizirao je Damjanović.
Sada i čelni ljudi regulatornih agencija najavljuju tužbu Ustavnom sudu.
"Ako bi zarade bile manje, manji bi bili i doprinosi. Osim toga, u Zakonu o zaradama u javnom sektoru je odredba koja znači određene izuzetke i smatramo da je to urađeno na neprincipijelan način i bez pravih kriterijuma, tako da su neki subjekti koji imaju isti položaj kao i nezavisni regulatori, izuzeti, a nezavisni regulatori nijesu. Eliminsan je princip ravnopravnosti subjekata u istoj pravnoj i činjeničnoj situaciji", naveo je Zoran Sekulić, direktor Agencije za elektronske komunikacije.
Ukoliko prođe, za nezavisne regulatore, ovo će biti drugi udar na zarade. Prije nekoliko godina, javnost je burno reagovala nakon saznanja da su plate čelnih ljudi regulatornih agencija iznosile više hiljada eura mjesečno. Potom je reagovala Skupština koja im je ograničila maksimum na visinu primanja visokih državnih funkcionera.
Međutim, među nezadovoljnima novim zakonom je i grupacija sa, u Crnoj Gori poslovično, niskim platama, a istovremeno spada i među najbrojnije.
"Novi Zakon o zaradama je dobar samo za one koji su do sada imali velike plate jer će oni zadržati visoke koeficijente", kaže predsjednica Sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić dodajući da se medicinari nijesu ni prepoznali u novom zakonu jer katalog zanimanja nije uključio njihovu struku.
"Kako to ne postoji u katalogu, mi smo preporučili da se koeficijenti povećaju shodno onome – koliko je država opredijelila. Mi smo tražili 30 posto. Država je budžet usvojila još prije mjesec dana, tako da se taj Zakon samo naslanja na budžet koji je usvojen u visini od 181 milion za sistem zdravstva, to je oko 10 miliona više nego prethodne godine, ali ta sredstva su za sve troškove u sistemu, a samo četiri miliona i 100 hiljada za zarade, iz čega proizlazi da je maksimalno 6,3 posto. Mi ćemo nastojati da neki dobiju i veći procenat jer, u sistemu zdravstva, postoje i zanimanja koja su odgovornija, teža i složenija od onih koji su za šalterom", riječi su Ljiljane Krivokapić.
Predsjednik Sindikata prosvjete, Zvonko Pavićević, je nedavno, uoči usvajanja novog Zakona o zaradama u javnom sektoru sa ministrom prosvjete Predragom Boškovićem potpisao Granski kolektivni ugovor kojim je između ostalog predviđeno povećanje zarada zaposlenim u toj oblasti oko 5,5 odsto.
Prosječna plata prosvjetarima je oko 450 eura, a povećanje će biti oko 23 eura.
Pavićević kaže da su prosvjeta i zdravstvo izuzeti od novog Zakona, odnosno, da se o njihovim platama ugovara Kolektivnim ugovorom.
"Smatramo da izdvajanje države od četiri posto BDP-a za obrazovanje nije kao u drugim zemljama Evrope. Mislimo da će biti prostora, da na druge načine: kroz obračunsku vrijednost koeficijenta, najnižu cijenu rada, uz mnoge druge dodatke: na otežane uslove rada i neke druge stvar povećamo primanja. Odgovorni ljudi u ovoj državi treba da stvore pretpostavke da odvajanja za prosvjetu budu veća", zaključuje Zvonko Pavićević.
