Dostupni linkovi

logo-print

Državna služba u raljama politike


BH Telekom, jedna od stranačkih "krava muzara"

BH Telekom, jedna od stranačkih "krava muzara"

Od gotovo 20.000 rukovodećih funkcija u javnoj upravi na svim nivoima u BiH, njih 90 posto obnašaju politički nominovani i imenovani kadrovi. Ova praksa suprotna je zakonu, jer ove pozicije u pravilu nisu političke, već spadaju u domen javnih konkursa. Međutim, javni konkursi postali su farsa, navode u NVO Centri civilnih inicijativa, koji su pokrenuli kampanju depolitizacije javne uprave pod nazivom – 'Sposobnim, a ne podobnim'.

Na konkursima ne prolaze najbolje rangirani, već se biraju stranački podobni – ovo je već ustaljena praksa koja u Bosni i Hercegovini više nije ni u domenu javne tajne. Pozicije u javnoj upravi, njih gotovo 20.000, u 90 posto slučajeva predstavljaju dodatni izborni plijen. Političari se spore oko imenovanja, nema hijerarhije odgovornosti, niti rezultata, navodi Adis Arapović iz NVO CCI.

„Negdje je to jedan direktor, ali negdje su tijela koja broje 10-20 ljudi, upravni odbori, vijeća. Recimo, Vijeće za državnu pomoć, Vijeće RAK-a, Centralna izborna komisija. Nemojte da se lažemo – većina tih pozicija su političke funkcije, iako su to institucije od ogromne važnosti. Antikorupcijska agencija – kako su imenovani ljudi tamo? Kako je imenovano Vijeće RAK-a sad? Zašto se ne može izabrati direktor RAK-a sad, pet godina nakon što je istekao rok bivšem direktoru? Zato što je to političko imenovanje. Ne mogu se dogovoriti ko će okupirati RAK.“

Upošljavanja stranačkih kadrova na mjesta direktora ili upravnih odbora lančanom reakcijom generiraju i prijem podobnih umjesto sposobnih kandidata, jer i u komisijama za prijem sjede stranački ljudi postavljeni od stranački biranog direktora.

Političke stranke ne kriju da po tzv. stranačkoj podjeli funkcija postavljaju direktore. Najžešće su bitke oko najprofitabilnijih kompanija. Od izbora do izbora, tako jedni odlaze, a drugi dolaze, upošljavajući podobne. Tako je SDP BiH, na primjer, imenovala Elvedina Grabovicu na mjesto generalnog direktora Elektroprivrede BiH. Svog prethodnika, danas predsjednika opozicione SBiH Amera Jerlagića, Grabovica je potom maknuo, dodijelivši mu najniže pripravničko inženjersko radno mjesto, što je izazvalo političke reakcije.

BH Telekom, još jedna od stranačkih „krava muzara“, uglavnom je tradicionalno pozicija za one bliske SDA, poput generalnog direktora Nedžada Rešidbegovića. Tako se, posredstvom javnih konkursa u ove firme uhljebe stranački kadrovi ili njihovi miljenici. Isti je slučaj i u Republici Srpskoj, gdje su na ključnim pozicijama stranački ljudi, poput recimo direktorice Elektroprivrede RS, bivše predsjednice Skupštine opštine Laktaši Branislave Milekić, SNSD- ovog kadra. Da je državna služba u raljama politike, još davno je ukazao i Transparency International, čiji je direktor Emir Đikić naveo:

„To se obično dešava da to budu politički prijemi de fakto. Međutim, sve je to provedeno kroz proceduru i papire, tako da ne možete ništa, maltene, oko toga učiniti. Žalbe ne pomažu, a posao dobija onaj kome su to namijenili vlastodršci.“

Fuad Kasumović

Fuad Kasumović

Zna to dobro i Fuad Kasumović, bivši zamjenik ministra finansija i trezora BiH, koji je svojevremeno objavio imena kandidata za koje se i prije konkursa znalo da će biti zaposleni u Ministarstvu finasija.

„Dostavio sam dokumente i dokaze da se, prije nego što će biti proveden konkurs, u mom ministarstvu znalo pet osoba koje će biti primljene na konkursu. Poslije toga sve je bilo farsa. Oko 225 ljudi se prijavilo na taj konkurs iz raznih dijelova BiH. Ti nezaposleni ljudi morali su izdvojiti sredstva da dođu u Sarajevo, da plate sebi hranu i boravak da bi prisustvovali toj fikciji od konkursa, od intervjua.“

Zakoni, međutim, kažu kako funkcije u javnoj upravi ne mogu biti političke, ali zakone je u Bosni i Hercegovini lako zaobići i to na svim nivoima. Na nivou kantona u FBiH ima preko 4.500 upravljačkih i rukovodećih funkcija. I tu se po istom principu zapošljavaju stranački kadrovi. Jedan od primjera je i Tuzlanski kanton gdje su u javnost izašli podaci o plaćama direktora javnih preduzeća, koji su uglavnom kadrovi SDP-a. I ne samo to. Mnogi su i familijarno vezani, bilo da su očevi i sinovi ili supružnici. Enes Huseinagić, neovisni vijećnik u OV Tuzla.

„Može se primijetiti da su u javna preduzeća i javne ustanove uključene čitave familije. Odnosi se na mjesta direktora i na mjesta članova nadozornih odbora, od Doma penzionera - postavljanje gospodina Bakalovića, predsjednika OO SDP- Tuzla, postavljanje njegovih kumova za ministre. Pogledajte i nadzorne odbore - svugdje nepotizam vlada.“

Za Adisa Arapoviće iz CCI nema dileme šta je po srijedi.

„Sve jedan političar će pričati normativno i deklarativno da javna uprava treba biti nezavisna i da treba isporučivati najviši nivo kvaliteta javnih usluga. U praktičnom smislu će se boriti samo za dva politička cilja: da vladaju budžetima i da ovladaju foteljama.“

Stoga će, kaže, političkim strankama ponuditi na potpisivanje predizbornu izjavu, u kojoj će im ponuditi izbor.

„Prva alternativa: praktična, stvarna i brza depolitizacija javnog sektora. Druga mogućnost: nova pravila igre. Smatramo da je također legitimno proglasiti upravljačke i rukovodeće funkcije političkim, ali onda, politički subjekti moraju preuzeti odgovornost.“

U CCI se nadaju u uspjeh ovakvog projekta. Mada, u zemlji u kojoj majka premijerka zaposli sina u Elektroprivredu, brat premijer brata u Autoceste, punac zeta za savjetnika u Predsjedništvo BiH, ili majka zastupnica sina u Poresku upravu, očekivati pošteno zapošljavanje prosto je nadrealno.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG