Dostupni linkovi

logo-print

Državna preduzeća propadaju, odgovornih nema


Montenegro Airlines, ilustrativna fotografija

Montenegro Airlines, ilustrativna fotografija

U Crnoj Gori odavno nema brojnih preduzeća u kojima je, prije četvrt vijeka, radilo hiljade ljudi, a i u novije vrijeme je uobičajena pojava da državna, ili preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom propadaju sa dugovima većim od njihove ukupne vrijednosti.

Za to, međutim, niko nije snosio nikakvu odgovornost.

Iako je podgorički Kombinat aluminijuma u stečaj otišao pod upravom stranog, privatnog investitora, država je odabirom partnera i cjelokupnom politikom prema ovom preduzeću, odredila njegovu sudbinu, a ona se odražava u gubicima vrijednim 360 miliona eura, dvostruko većim od ukupne vrijednosti KAP-a, a ni to nije bilo dovoljno, pa je novom privatnom, ovog puta domaćem, investitoru omogućila da preuzme fabriku bez ijednog centa od 28 miliona eura koje je trebalo da uplati.

U međuvremenu je i državno izdavačko preduzeće Pobjeda otišlo u stečaj, a njegovi zaposleni na biro rada i opet zbog dugova koje ni ovo preduzeće nije u stanju da plati Tu infomaciju je pratila vijest da je revizijom utvrdjeno da i nacionalni avio prevoznik Montenegro airlines ima ukupno 68 miliona eura dugova.

"Kompanija ima veći iznos gubitka nego što je kapital, a iz redovnih sredstava aktive ne može izmiriti gubitak i prispjele obaveze", kaže se u izvještaju revizora.

Ovakve sudbine preduzeća u Crnoj Gori je trend već četvrt vijeka i do sada nije zabilježeno da je iko snosio odgovornost za takvo stanje. Nije bilo ni krivične ni političke, pa čak ni moralne odgovornosti zbog propadanja brojnih državnih firmi.

"To je u Crnoj Gori samo jedan od primjera nepostojanja odgovornosti", kaže Edin Koljenović, koordinator programa dobrog upravljanja Gradjanske alijanse.

"Nadležne institucije uopšte ne reaguju po tom osnovu, odnosno, ne koriste mehanizme koji su im na raspolaganju, a koji bi trebalo da iskoriste da bi zaštitili državu. Tu se pokazuje i spremnost države da na bilo koji način kupuje socijalni mir, odnosno, da i dalje postoje firme koje će raditi iako su neprofitabilne samo da se ne bi zatvarala radna mjesta."

"Sistem ne počiva na ocjeni konkretnog učinka niti zavisi od reakcija javnog mnjenja", smatra funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije, Obrad Gojković koji naglašava da se vlast štiti zloupotrebom državnih organa.

"Ne može doći do krivične odgovornosti dok za to ne postoji politička volja. Domaći pravosudni sistem nije nezavisan i procesi koji bi trebalo da budu pokrenuti, ne mogu se pokrenuti bez te političke volje. Drugo, političke odgovornosti nema jer u vlasti nema bojazni da od toga zavisi, odnosno, da od toga zavise izborni rezultati. Sistem je postavljen tako da se vlast održava na kupovini glasova za 50 eura, tako da je za one koji su na vlasti, potpuno irelevantno pitanje krivične ili bilo koje druge odgovornosti jer se vlast štiti zloupotrebama državnih organa."

Inflacija informacija i pesimizam građana

Konstantno objavljivanje vijesti o dubiozama ili potpunom krahu državnih preduzeća je, po svemu sudeći, proizvelo neku vrstu inflacije ovakvih informacija na koje je ravnodušno postalo cjelokupno društvo, ali i opozicija koja bi trebalo da u ovakvim slučajevima energično reaguje, odnosno, da pored nudjenja sopstvenih rješenja, zahtjeva odgovornost za promašaje vlasti.

Edin Koljenović, Gradjanska alijansa.

"Stvorena je klima u kojoj je to ’standard’. gdje je izostanak odgovornosti nešto sasvim normalno. Društvo više nije sposobno i nema volju da vrši pritisak na nadležne institucije, a samim tim i opozoicione partije zbog osjećaja da se ništa ne može riješiti."

Obrad Gojković iz SNP kaže:

"Građani su na to navikli i prisutan je veliki pesimizam ali građani treba da znaju da se to smišljeno radi - zbog gubitka osjećaja da postoji mogućnost da se bilo što promijeni. Cilj je upravo stvaranje osjećaja nepovjerenja u funkcionisanje države jer onda dolazi do apatije i tog, većinskog stava javnog mnjenja da je sve isto i da se ništa ne može promijeniti. U suštini to ipak nije tako jer bi se, kad bi došlo do promjene vlasti, vrlo brzo vidjelo da bi se nivo odgovornosti sigurno promijenio."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG