Dostupni linkovi

logo-print

Država uništava javne emitere


Zgrada RTV doma u kojoj se nalazi i BHRT, Sarajevo, 2015.

Zgrada RTV doma u kojoj se nalazi i BHRT, Sarajevo, 2015.

Javni servis Bosne i Hercegovine nalazi se u najtežoj finansijskoj situaciji od kraja rata. Od januara naredne godine upitna je naplata rtv takse, a moguća su i otpuštanja i smanjenje plata radnicima. Država Bosna i Hercegovina, koja po zakonu treba naći rješenje, se ponaša maćehinski prema državnom medijskom servisu. Tim povodom smo razgovarali sa Esadom Gotovušom, predsjedavajućim UO BHRT-a.

RSE: Gospodine Gotovuša, prošle sedmice Dom naroda državnog parlamenta zadužio je Vijeće ministara da iznađe model za rješenje naplate RTV takse, ali još uvijek nema nikakvih rokova. Šta to praktično znači, možete li pojasniti?

Gotovuša: Taj model podrazumijeva naplatu takse vezano preko Elektrodistribucija. Na taj naš elaborat sa svim elementima zakonske regulative, do današnjeg dana, nismo dobili nikakvu povratnu informaciju o tome da li taj model 'pije vode' ili ima u pripremi neki novi, tako da sada sva javna tri emitera praktično vise kada je u pitanju i nastavak po sadašnjem modelu prikupljanja RTV takse, jer nama telekom operateri od 1.1.2016. mogu otkazati uslugu naplaćivanja takse i po ovom modelu koji se pokazao da nije efikasan.

RSE: Može li se onda govoriti da se Javni servis nalazi u najgoroj situaciji od završetka rata do danas?

Gotovuša: Reći ću Vam podatak da od 2009. do 2014. gubitak javnih emitera, govorim ukupno za sva tri javna emitera, prelazi preko sto miliona maraka, što zbog broja pretplatnika, što neubrane takse, zbog problema sa precizno definisanom zakonskom regulativom iz ove oblasti.

RSE: Koliko je odgovornost u svemu tome domaćih predstavnika vlasti, odnosno - na koji način oni tretiraju Javni servis Bosne i Hercegovine, ali i međunarodne zajednice koja ga je krojila prije nekih sedamnaest, osamnaest godina?

Gotovuša: Međunarodna zajednica je, uistinu, gurala da se donesu ti zakoni. Da li su oni dobri ili nisu, to je drugo pitanje. No, činjenica je da se oni, od momenta nastajanja do današnjeg dana, ne sprovode. Pošto su institucije vlasti na nivou države najodgovornije, one i donose zakone i vrše kontrolu primjene tih zakona, ja slobodno mogu reći da najveći dio odgovornosti snose organi vlasti u ovoj državi koji imaju poluge preko izvršnih organa za kontrolu sprovođenja zakona, ali oni se ovom problematikom očito nisu bavili cijeli ovaj period.

RSE: Zbog čega je takav maćehinski odnos države Bosne i Hercegovine prema ovdašnjem Javnom servisu sve ove godine?

Gotovuša: Uvijek se provlači floskula 'nema političke volje'. Vama je poznato da javni emiteri u Evropi i svijetu i nigdje ne funkcionišu na političkoj volji. Oni funkcionišu na osnovu zakona i propisanih normi tog zakona, a ovdje se cijelo vrijeme spočitava da nema volje, da bi se eventualno javni emiteri, moguće, stavili pod kontrolu vladajućih struktura.

RSE: Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH Komisiji kolegija Doma upućena su na naknadno usaglašavanje dva zaključka. Jedan kaže da se ravnopravno, na jezicima tri konstitutivna naroda, na tri kanala u okviru javnog RTV sistema, u duhu međunarodnih evropskih propisa i standarda zalaže Dom naroda državnog parlamenta BiH. Je li ovo na mala vrata uvođenje tri kanala u okviru Javnog RTV sistema?

Gotovuša: U zakonu decidno stoji da sistem javnog informisanja u Bosni i Hercegovini čine tri javna emitera - to su BHRT, Federalna RTV i RTV Republike Srpske. U zakonu se ne spominje 'kanal'. Ako u zakonu bude pisalo da treba da bude pet kanala, mi ćemo sprovesti zakon i biće pet kanala. Ali, o tome ne odlučuje niti BHRT, niti odbor sistema. O tome odlučuje zakonodavac, a zakonodavac su ljudi koji sjede u Parlamenarnoj skupštini.

RSE: Kakva je uopšte odgovornost sadašnjeg menadžmenta i Upravnog odbora u cijelom ovom procesu?

Gotovuša: Ako sad postavljamo pitanje odgovornosti, onda bi realno trebalo da se postavi odgovornost svih u lancu nefunkcionisanja sistema Javnog servisa u Bosni i Hercegovini.

RSE: Ipak, pretpostavljam da to ne može pomoći oko hiljadu ljudi koji rade u Javnom servisu BiH.

Gotovuša: Tako je. Ja moram reći da su zaposlenici u BHRT-u, možda, u najtežoj situaciji zato što se plate nisu povećavale u zadnjih deset godina, da rade sa opremom sa kojom, maltene, skoro niko više u Evropi ne radi. Ono što bi trebalo da ide u program, što bi trebalo da ide u razvoj, što bi trebalo da ide u napredak, mi imamo povratno, da nam sredstva odlaze van države, kad je u pitanju marketing, preko privatnih i susjednih kompanija, televizija itd., da nam se umjesto kvalitetnog programa promeću unutar države realiti i šund programi, umjesto da razvijamo svoje vlastite i država, znači, ima višestruku štetu. Ona prvo uništava svoje javne emitere, a gubi novac, koji odlazi van države, i pri tom propadamo svi skupa.

RSE: Da li mislite da sve ovo što se radi jeste namjerno, da se želi ugasiti javni servis BiH, da je to zapravo krajnji cilj?

Gotovuša: Da ima i toga - vjerovatno da ima. Ima posljedica da ljudi ne razumiju problematiku, ima problema da se uvijek spočitava to da nema političke volje, ima pitanja da se pokušava uvesti neki novi kanal, a ne mogu ni tri ova javna emitera da funkcionišu sa trenutno ovakvim ulaznim sredstvima kada je u pitanju RTV taksa, tako da ni meni nije jasno zašto to stoji.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG