Dostupni linkovi

logo-print
Arapsko proljeće' dokaz je moći novih tehnologija. Komunikacija putem interneta doprinijela je manjim, ali bitnim promjenama i u zemljama Balkana. Na ovom području političari se, kao i većina građana, okreću internetu, međutim tradicionalni mediji još uvijek dominiraju.

Koliku moć ima internet, na kojem postoji na desetine različitih društvenih mreža, možda ponajbolje opisuje primjer revolucije Egipćana.

Prije nešto više od godinu, hiljade Egipćana su na Tahrir trgu protestima svrgnule tadašnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka, koji je vladao 30 godina, a kojem se sada sudi.

Jedan od poznatih aktivista ove borbe bio je Bassem Samir, koji danas radi na mjestu izvršnog direktora Demokratske akademije Egipta. Kaže kako mladi ljudi nisu imali mogućnost da iskažu svoje političke stavove, te da je vojska uhapsila puno bloggera zbog stavova koje su iznosili na svojim internet stranicama.

„Trudili smo se da imamo nezavisne, alternativne medije, ali to je bilo veoma komplikovano jer su mediji bili pod totalnom kontrolom države, a naročito vojske. Mi smo morali koristiti društvene mreže, sa kojima smo počeli 2006. godine kako bismo organizovali događaje na mreži. Od 2008. počeli smo da se okupljamo na ulicama“, kaže Samir.

Revolucija koja je počela u Egiptu proširila se i na druge arapske države. Karakteristično je da je revolucija počela upravo komunikacijom putem interneta.

Ni države Balkana nisu zaobiđene. Putem Faceboka su se organizovali i studenti u Hrvatskoj, koji nisu promjenili vlast ali ipak su doprinijeli promjenama koje su uslijedile na izborima.

Na svom evropskom putu hrvatski političari su se u poprilično informatizirali, pa su dokumenti sa sjednica Vlade ili Sabora dostupni svim građanima, ocjenjuje Tomislav Šokić iz Centra za ekonomski razvoj i poslovne politike iz Zagreba. Šokić smatra da je jako bitno da se političari koriste novim tehnologijama, a evo i zašto:

„Političari postaju radi njih odgovorni i onda se trude poboljšati svoj rad, a i biti odgovorni za ono što su rekli. To je dosta bitno iz razloga što se onda ljudi osjećaju bliže tim predstavnicima vlasti.“
Marko Živković iz beogradskog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost tvrdi da je na internetu počela kampanja za predstojeće izbore u Srbiji.

Iako se društvene mreže u Evropi i SAD-u odavno koriste za političke kampanje, to postaje trend i političara sa Balkana.

Broj političara u Srbiji koji otvaraju profile na društvenim mrežama porastao je u posljednje vrijeme, kaže Marko Živković iz beogradskog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost. On tvrdi da je na internetu počela kampanja za predstojeće izbore:

„Ono što je zanimljivo, sad da li je to rezlutat toga što nam se bliži kampanja ili što smo već u izbornoj kampanji, neke stvari počinju da se rješavaju preko tvitera. Imali smo npr. situaciju da je vlada usvojila neku uredbu da se plaća nekakav muzički dinar kao naknada za autorska prava, na što se interent zajednica podigla i došlo je do neke reakcije i mislim da je ta uredba vlade stopirana, tako da počinju političari da reaguju na neke stvari koje se događaju na interentu.“

Internet tjera na odgovornost

Da su se internet projekti nevladinih organizacija odrazili i na bh. politički scenu dokazuju rezultati općih izbora 2010. godine. Online projekti Glasometar i Istinomjer kojima su građani imali pristup 24 sata, a koji su im nudili informacije o planovima rada političkih stranaka, na neki način su utjecali na svijest građana BiH.

Direktor Udruženja “Zašto ne” iz Sarajeva Darko Brkan smatra da internet tjera političare da budu odgovorniji.

„Oni koji nisu bili politički odgovorni su na neki način trpjeli posljedice projekata civilnog društva - primjer Istinomjera koji je na neki način afiramtivno dejalovao ka predstavnicima vlasti jer je tamo rezultat bio da je vlast ostvarila preko 50 posto onoga što je obećala u prethodnom mandatu“, kaže Brkan.

Internet profil člana Predsjedništva BiH Željka Komšića

Internet profil člana Predsjedništva BiH Željka Komšića

Iako je mnogo bh. političara otvorilo profile na društvenim mrežama, komunikacija sa građanima nije još uvijek zadovoljavajuća, smatra Brkan:

„Političke partije nisu spremne na to da dobijaju jako puno komentara, da komuniciraju sa publikom na nekoj ravnopravnoj osnovi.“

Jednu od mogućnosti koje pružaju nove tehnologije iskoristili su članovi Centra za demokratsku tranziciju iz Podgorice. Naime, oni su tokom cijelog izbornog dana dobijali sms izvještaje s izbornih mjesta na dan izbora u Crnoj Gori. Nakon zatvaranja izbornih mjesta među prvima su imali rezultate, kaže izvršni direktor Centra Dragan Koprivica.

„Mi smo napravili jedan čitav sistem u kome je učestvovalo blizu hiljadu ljudi koji su sa svog biračkog mjesta slali sms-ove o odzivu birača u toku dana i na kraju o rezultatima izbora. Mi smo sve te podatke sabrali u jednu bazu podataka i mi smo samo 40-ak minuta poslije zatvaranja biračkih mjesta imali rezultate izbora“, navodi Koprivica.

S druge strane, Koprivica ističe da polovina crnogorskih političara još uvijek ne koristi internet:

„Odgovorno tvrdim da 50 posto poslanika u crnogorskoj Skupštini ne otvara svoj službeni e-mail. Znači počelo je od tih nekakvih osnovnih stvari, pa o tome kako su predstavljene razne akcije, kako su transparentne državne institucije.“

Na kraju ćemo se prisjetiti odlične političke kampanje koja je koristila do tada neiskorištenu moć interneta i donijela predsjedničku pobjedu Baracku Obami. Dio kampanje bio je Julius van der Laar, stručnjak za političke kampanje i socijalne medije iz Njemačke. Kaže da nove tehnologije pružaju ogromne mogućnosti, te da je njihov značaj u tome.

“Mislim da novi mediji na internetu igraju veoma značajnu ulogu. Svi mi imamo e-mail, kažemo:’Ej, Barack Obama mi je upravo poslao e-mail’, ili ’Michel Obama mi šalje e-mail.’ To je fantastično. Nije dovoljno samo putem TV ili radiostanica reći mi radimo ovo ili vi trebate uraditi ono. Upotreba novih tehnologija i medija u povezivanju ljudi jeste najvažniji aspekt ove kampanje“, kaže Van der Laar.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG