Dostupni linkovi

logo-print

Društvene mreže kao izlog za poslodavce


Ilustracija

Ilustracija

Autor: Raj Samani, BBC (Prevela: Ena Stevanović)

Mnoge velike organizacije prilikom zapošljavanja radnika danas pridaju sve veći značaj društvenim mrežama. Takva praksa se koristi da bi se otkrile pojedine indiskrecije ili da se procijeni prava „vrijednost“ kandidata.

Ovaj izlog za kandidate je relativno novi koncept i proizlazi od definicije termina „društvena mreža“ koji se prvi put spominje 1954.godine u Norveškoj u istraživačkom radu „Klase i odbori“.

U radu je predstavljena karta odnosa između pojednaca, što ukazuje na načine kojima se oni međusobno spajaju, putem različitih društvenih veza, počevši od slučajnih poznanika do zatvorenih obiteljskih grupa.

Društvene mreže kakvim ih danas poznajemo se grade uz pomoć tehnologije i društvenih medija, što nam omogućava da zadržimo društvene odnose koji nadilaze naše sposobnosti da se jednostavno prisjetimo naših osobnih veza. Ključna razlika u današnjim društvenim vezama, za razliku od protekle decenije, je u samoj prirodi tih veza.

Dobar prijatelj mi je jednom rekao da privlačimo one ljude s kojima dijelimo zajedničke interese, što je poznato pod nazivom međuljudska privlačnost.

Ranije su se zajednice i odnosi uglavnom zasnivali na tome da živite blizu nekoga, što se odnosi na fizičku blizinu. Tehnologija nam danas omogućava da gradimo interpersonalne odnose s ljudima širom svijeta, koji nisu u našoj neposrednoj blizini, tako da se prirodno privlače oni sa sličnim interesima.

Osim toga, mnogo je vjerovatnije da će nam naše vlastite društvene mreže sada bliže u smislu dobi, interesa i prošlosti, nego što je vjerovatno da će nam biti fizički blizu. Naravno da postoje izuzeci, ali razmislite koliko je nas izgradilo bliske odnose s ljudima koje fizički nikad nismo ni sreli.

Iako vjerovatno poznajemo našeg najbližeg susjeda, koliko ga zapravo poznajemo? I da li uopće poznajemo ljude koji žive dvije ili tri zgrade od nas? Vjerovatno ne.

Ovakvom stajalištu se naravno može suprotstaviti, ali ono što se promijenilo iz temelja jeste koncept reputacije, bilo osobne ili korporativne.

Uzvraćanje usluge

U današnjim modernim društvenim mrežama, koncept reputacije osigurava određenu razinu kvantifikacije, kao naprimjer sljedbenik Twittera, facebook „like“, Linkedin ulagač itd.

Međutim, i pored tih „pokazatelja“ reputacije, rijetko se susrećemo s tim da neko opozove preporuku bivšeg kolege, varira čak i motivacija za ulagače i sljebenike Twittera.

U svojoj knjizi „Utjecaj: Psihologija uvjeravanja“, dr.Robert Caidini je identificirao reciprocitet kao ključnu tehniku za širenje utjecaja, a ta želja da se uzvrati usluga je našla svoje mjesto i u društvenim mrežama. Naprimjer, implicitno očekivanje da uzvratite Linkedin preporuku ili čak u nekim slučajevima da pratite na Twitteru ljude koji vas prate.

S obzirom na to da se stavlja sve veći naglasak da se tijekom aplikacija za posao uzmu u obzir i profili na društvenim mrežama, trebali bismo si postaviti pitanje da li nam to samo daje lažni osjećaj istinske vrijednosti koju pojedinac može pružiti potencijalnom poslodavcu.

Pogotovo s obzirom da svaki takav izlog koji se nudi potencijalnim poslodavcima može biti vješto izmanipuliran uz pomoć poznatih psiholoških tehnika kako bi se ponudio upravo onaj odgovor kakav poslodavac traži.

Svi moramo biti na oprezu kada stvaramo pretpostavke na temelju brojki.

Da li je neko sa više sljedbenika na Twitteru ili sa više preporuka na Linkedinu bolji zaposlenik ili je stručniji u svom poslu od nekoga ko ne koristi te usluge ili ko ima manje sljedbenika i preporuka?

Naravno da ne, ali nažalost sa sve većim naglaskom na automatsko prikazivanje potencijalnih zaposlenika, to postaje sve veći trend.

To naravno ne znači da takvi pokazatelji nemaju vrijednost. Dapače, oni imaju veliki značaj. Ali i kao sa većinom trećerazrednih informacija, uvijek je potrebno sve temeljito provjeriti.

****

Raj Samani je tehnički direktor IT sigurnosne kompanije McAfee za Europu, Bliski Istok i Afriku.Član je savjetodavnog vijeća Infosecurity Europe.
XS
SM
MD
LG