Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska bira predsjednika: Zatvorena biračka mjesta


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U 19 sati zatvorena su birališta u Hrvatskoj, gde su građani u drugom krugu predsjedničkih izbora birali izmjeđu aktualnog šefa države Ive Josipovića i kandidatkinje koalicije stranaka desnog centra Kolinde Grabar – Kitarović. Za razliku od prvog kruga glasanja, ovog puta zabilježen je velik odaziv birača, a veće nepravilnosti nisu zabilježene. Prvi rezultati izbora očekuju se u 20 sati, otkad će Državno izborno povjerenstvo (DIP) na internetskim stranicama početi objavljivati nepotpune i privremene rezultate koje će stalno obnavljati. Povjerenstvo će u 22 sata objaviti prve neslužbene izborne rezultate.

Do 16.30 glasalo je 1.707.976 građanki i građana, što je 48,23 posto svih upisanih birača. To je osjetno bolje od izlaznosti u prvom krugu ovih izbora 28. prosinca, kada je izišlo 36,36 posto upisanih birača, i osjetno bolje od odaziva na drugi krug prošlih predsjedničkih izbora god. 2009, kada je do ranog poslijepodneva izišlo nešto manje od 38 posto.

Državno izborno povjerenstvo javlja kako je primilo dojave o nešto alkohola i svađa, ali svega na dva ili tri biračka mjesta i bez štetnog utjecaja na birački proces.

Nevladina udruga GONG je zaprimila neanonimne dojave građana koje se odnose na agitiranje birača da glasaju za kandidatkinju desnog centra Kolindu Grabar-Kitarović, kršenja izborne šutnje, rad biračkih odbora i slabu informiranost birača o registraciji za glasanje izvan mjesta prebivališta.

GONG je pozvao dio promatrača HDZ-a i načelnika općina Suhopolje (HDZ) i Petlovac (HNS) kao i sve ostale sudionike na izborima da prestanu nagovarati birače na biračkim mjestima i javni prostorima da glasaju za ili protiv nekog od kandidata. Najviše je problema sa glasanjem u Mostaru u susjednoj BiH, gdje se čeka i po nekoliko sati.

Oboje kandidata su optimistični oko ishoda današnjeg glasanja.

„Očekujem pobjedu“, kazao je na novinarsko pitanje kandidat vladajuće koalicije lijevog centra, hrvatski predsjednik Ivo Josipović glasajući nešto iza sedam sati na biračkom mjestu u središtu Zagreba.

„Izašao sam među prvima upravo zato da to bude poziv našim sugrađankama i sugrađanima da iskoriste svoje biračko pravo, izađu na izbore i daju svoj glas onome kandidatu za kojega smatraju da je najbolji", izjavio je Josipović novinarima. On je dodao kako očekuje rekordno visoku izlaznost.

Iako je u hrvatskom pravno-političkom sustavu vanjska politika tek dijelom u nadležnosti predsjednika, Josipović je na novinarsko pitanja najavio kontinuitet politike prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Što se tiče BiH, kazao je kako će „nastaviti podržavati put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, nastavit ću isto tako biti prijatelj Bosne i Hercegovine i nastojati pomoći da se unutar BiH postigne sporazum o ustroju BiH i o jednakopravnosti građana. Naravno, to je unutarnja stvar BiH , ali prijatelji uvijek dobro dođu. I naravno, nastavit ću suradnju sa svim narodima, a posebno s hrvatskim narodom u BiH“, rekao je Josipović.

Što se tiče Srbije, Josipović je kazao kako je ta zemlja susjedna i prijateljska Hrvatskoj, ali da „imamo puno otvorenih pitanja i ta pitanja valja riješiti. Podržavat ćemo Srbiju na putu u Europskoj uniji, ali Srbija mora ispuniti sve one uvjete koje smo ispunili i mi u Hrvatskoj", kazao je Josipović.

I kandidatkinja koalicije stranaka desnog centra Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako vjeruje u svoju pobjedu i pozvala birače na što veći odaziv na glasanje.

Na novinarsko pitanje o položaju Hrvata u BiH, Grabar-Kitarović je rekla da se zalaže za potpunu konstitutivnu jednakopravnost hrvatskog naroda.

„Stat ću uz sve prijedloge i pozicije koje budu zastupali legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH. Nadam se dogovoru između triju naroda i nacionalnih manjina u unutarnjem uređenju. Ukoliko ne bude moguće, onda neka se ide i na međunarodnu konferenciju, kojom će se ići u nadogradnju Daytonskog mirovnog sporazuma. Jer, ne može se više dopustiti da hrvatski narod spada na razinu nacionalne manjine, već Hrvatska može i mora, ima ustavnu obavezu, da stane u zaštitu hrvatskog naroda“ rekla je kandidatkinja, podsjećajući da je hrvatska obaveza da pomogne susjednoj zemlji da se uredi i postane politički emancipirana, za što je jednakopravnost Hrvata na cijelom teritoriju BiH – apsolutni preduvjet.

Josipović je u prvom krugu pobijedio s minimalnom prednošću od svega 1,3 posto, pa se očekuje borba za svaki glas. Pravo izlaska na izbore ima 3.799.513 birača, nešto više nego u prvome krugu.

U Hrvatskoj je bilo otvoreno 6.260 biračkih mjesta, a u inozemstvu - u 50 zemalja svijeta - njih 92. Najviše biračkih mjesta, po 15, određeno je za Bosnu i Hercegovinu i Njemačku. U Njemačkoj su bila otvorena dva birališta više nego u prvom krugu, u Frankfurtu i Düsseldorfu.

Današnji predsjednički izbori rekordni su po broju promatrača. Učestvovalo je njih nešto manje od 22.000, najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.

Četiri nevladine udruge imale su zajedno 920 promatrača, dok su ostali promatrači u ime političkih stranaka koje podupiru Ivu Josipovića, odnosno Kolindu Grabar Kitarović.

Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović

Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović

U prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca prošle godine natjecalo se četvero kandidata: Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić (kandidat Saveza za Hrvatsku) i Ivan Sinčić (Živi zid).

Kako nitko od njih nije osvojio dovoljno glasova za pobjedu u prvom krugu, u drugi krug su sa najviše glasova ušli Josipović i Grabar Kitarović.

U prvom krugu Josipović dobio je 38,46 posto glasova a Grabar Kitarović 37,22 posto glasova.

Na birališta je izišlo 47,12 posto upisanih birača, što je - zbog konačnog sređivanja popisa birača - u postotku više nego na ranijim predsjedničkim izborima, ali je u apsolutnom broju nešto manje.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je biračice i birače da izađu na izbore i glasaju.

"Izbor predsjednika Republike izbor je osobe koja će idućih pet godina predstavljati i zastupati Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu te bitno utjecati na političke i druge prilike u zemlji, a posebice na njezino demokratsko ozračje. Takva velika odgovornost, koju ima dužnost predsjednika Republike, zahtjeva i odgovornost birača izaći na izbore i glasovati", poručuju iz DIP-a.

Ustavne ovlasti hrvatskog predsjednika su razmjeno male - sukreira vanjsku politiku, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske i suodlučuje u izboru čelnika obavještajnih službi. Međutim, kako se njega bira na neposrednim izborima, predsjednik ima u javnosti značajan moralni autoritet.

U izbornoj kampanji Josipović je nudio paket ustavnih reformi kojima bi dinamizirao funkcioniranje državne uprave u Hrvatskoj, dok je Kolinda Grabar Kitarović naglasak u kampanji stavila na Josipovićevu suodgovornost za slabe gospodarske rezultate aktualne vlade lijevog centra.

Kampanja se velikim dijelom kroz medije vodila oko stvari koje nemaju nikakve veze sa ovlastima i mogućnostima predsjednika, a kandidatkinja HDZ-a imala je i niz najava i obećanja ako pobijedi na izborima, čija realizacija nije u mandatu predsjednika.

Na kraju se kampanja svela na konfrontaciju lijevog i desnog centra – SDP-a i HDZ-a, pogotovo što je glavna politička težina današnjih izbora što su oni generalna proba za parlamentarne izbore koji će biti održani krajem godine.

Milan Kujundžić i Ivan Sinčić

Milan Kujundžić i Ivan Sinčić

Najveće iznenađenje prvog kruga, kandidat udruge Živi zid Ivan Sinčić pozvao je svojih 300.000 glasača da iziđu na drugi krug izbora i na listić napišu broj 3 i zaokruže ga. Listić će biti poništen, ali on tako želi spriječiti da se manipulira glasovima za njega.

Njegov program mješavina je antiglobalističkih, ljevičarskih i nemuštih zahtjeva, i procjenjuje se da su za njega glasali nezadovoljnici političkim sustavom u cjelini i gubitnici tranzicije. Kandidat desnice u prvom krugu Milan Kujundžić već je pozvao svoje glasače da u drugom krugu podrže kandidatkinju HDZ-a.

Vlada izuzetan oprez oko procjena rezultata današnjih izbora, ali svi se slažu u jednom - da će biti vrlo gusto. Birališta se zatvaraju u 19 sati, nakon čega će biti objavljeni rezultati izlaznih anketa - anketiranja birača nakon što iziđu sa biračkih mjesta.

U prvom krugu izbora izlazne ankete dale su rezultate koji su se pokazali vrlo blizu konačnima. Državno izborno povjerenstvo od 20 sati na svojim stranicama objavljuje rezultate - kako budu pristizali, a prve neslužbene rezultate objavit će na konferenciji za novinare u 22 sata.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG