Dostupni linkovi

logo-print
Septembarski sastanak šest političkih lidera u Brčkom posljednji je održani na kome se razgovaralo o formiranju Vijeća ministara BiH. Nakon toga niti se šestorka sastajala, niti više iko pominje kada će biti formirana bh. vlada. Od septembra do danas predsjednici stranaka bavili su se potpuno drugim stvarima.

Tako je, primjerice, lider SNSD-a Milorad Dodik boravio desetak dana u SAD-u, a prvi čovjek SDP-a Zlatko Lagumdžija u Sarajevu je organizovao vanredni kongres stranke.

Istovremeno, na bh. političkoj sceni došlo je do radikalizacije odnosa, a i dalje jedni druge optužuju zbog toga što 13 mjeseci od izbora država nema Vijeće ministara.

Čak ni predsjednik SDA Sulejman Tihić, koji je proteklo vrijeme nagovještavao da postoje pomaci u rješavanju ovog pitanja, danas misli potpuno drugačije:

„Nisam više optimista kao što sam bio u avgustu mjesecu.“

Tokom proteklih 13 mjeseci politički lideri nisu odstupali od svojih principa. Koplja su se lomila oko toga hoće li Hrvat biti predsjedavajući Vijeća ministara, i koliko koja stranka treba da dobije ministarstava.

Najuporniji u nastojanjima bila su dva HDZ-a, koji su instistirali na tome da isključivo Hrvati iz njihove stranke mogu biti legitimni predstavnici u vlasti. To potvrđuje i Dragan Čović, lider HDZ BiH.

„Oni koji su mislili da bez hrvatskog naroda, legitimnih predstavnika Hrvata, mogu napraviti bilo koji koncept vlasti, sada je jasno da ne mogu i da su to ogromna iskušenja, mnogo veća od onih koji su neki predviđali“, kaže Čović.

SDP, stranka koja sebe smatra pobjedničkom partijom nakon izbora u Federaciji BiH, do sastanka u Brčkom istrajavala je u tome da se podjela ministarskih fotelja ne mora bazirati na tome da su nacionalne stranke ekskluzivni predstavnici naroda.

Opozicija u teoriji, vlast u praksi

U septembru je pristala da dva HDZ-a imenuju predsjedavajućeg Vijeća ministara i dobiju tri ministarstva. No, ono što se SDP-u zamjera jeste činjenica da njen lider Zlatko Lagumdžija konstantno ponavlja kako stranka na čijem je čelu može biti i opozicija u cijelom slučaju, ali u praksi ne odustaje od toga da bude dio vlasti.

Zlatko Lagumdžija

Zlatko Lagumdžija

„Želim jasno da kažem - ne radi se više o tome ko će biti koji ministar. Radi se o tome da SDP želi ne da ukida nacionalno u ovoj zemlji, nego da uvodi i građansko ravnopravno sa nacionalnim. Ovu zemlju treba praviti i građanskom i nacionalnom“, ponavlja Lagumdžija.

Stranke iz Republike Srpske SNSD i SDS, koje zajednički djeluju na nivou države, tokom proteklih nekoliko mjeseci podržavale su dva HDZ-a i njihova nastojanja da su oni legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. Na isti način branili su i broj pozicija za predstavnike iz Republike Srpske u Vijeću ministara.

"Nama pripada četiri ministarska mjesta i Ministarstvo inostranih poslova. To je bazična pozicija RS-a i od nje se nije odustalo“, kaže Milorad Dodik, lider SNSD-a.

„Nismo promijenili svoje stavove. Po zakonu RS-u pripadaju četiri ministarstva od 10 u Savjetu ministara“, navodi Mladen Bosić, predsjednik SDS-a.

„U Brčkom SDS i SNSD pokazali jedan nivo želje za dogovorom i kompromisom. Pristali su ipak na tri ministarstva, a znamo njihov početni stav da je bio četiri ministarstva i u ta četiri ministarstva Ministarstvo vanjskih poslova. Oni su sad pristali na tri ministarstva bez Ministarstva vanjskih poslova“, naglašava Sulejman Tihić.

Nakon ovako suprotnih izjava koje daju bosanskohercegovački politički lideri, bh. javnost je i dalje zbunjena. Ipak, zajednički im je stav da vanredni izbori ne bi ništa novo donijeli na političkoj sceni u BiH, a teško i da mogu biti održani s obzirom na činjenicu da Izborni zakon zemlje ne poznaje tu opciju.

Istovremeno, evropski zvaničnici gotovo da su digli ruke od BiH, dok američki zvaničnici i dalje ubjeđuju predsjednike političkih stranaka o neophodnosti što skorijeg formiranja bh. vlade. Kako sada stvari stoje, datum kada bude objavljeno da je formirano Vijeće ministara BiH trebao bi biti proglašen državnim praznikom - iako zakona o državnim praznicima BiH nema.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG