Direktna posljedica neusvajanja izbornog zakona je prekid dijaloga političkih partija, pojačano nepovjerenje među političkim subjektima, ali i bojkot parlamenta od strane dijela opozicije. Uz to, neizvjesno je po kojim zakonima će se održati predstojeći lokalni izbori u 11 gradova.
Demokratski front, kao najjača opoziciona grupacija u crnogorskom parlamentu najavila je da napušta Skupštinu Crne Gore dok se ne riješi parlamentarna kriza nastala neizglasavanjem Zakona o izboru odbornika i poslanika. Demokratski front je ipak ostavio prostor da se ponovo otvore razgovori sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista u cilju usvajanja novih izbornih pravila. Prema riječima visokog funkcionera Demokratskog fronta Gorana Danilovića, moguće je razgovarati samo o promjeni dijela izbornog zakona koji se odnosi na nacionalne manjine, odnosno pozitivnu diskriminaciju
“Razočarani smo, napustili smo parlament u potpunosti ali smo spremni , ukoliko je zaista problem afirmativna akcija iako mi vjerujemo da je to bio izgovor DPS da sruši izborni zakon, da sjednemo za sto i to riješimo u jednom danu. Proširenje broja pitanja ne dolazi u obzir. To je potpuno izmišljanje razloga i što se tiče DF postoji samo jedna stvar i samo jedna jedina tačka oko koje možemo da pričamo. Afirmativna akcija ali u skladu sa Ustavom Crne Gore.”
Iz Demokratske partije socijalista je upućen poziv da se u najkraćem roku nastave razgovori o razlozima zbog kojih nije usvojen izborni zakon. Predsedništvo DPS-a je navelo da insistira na ustavnosti predloženih zakonskh rješenja i na uvođenju principa afirmativne akcije na lokalnom nivou.
Peter Stano
Portparol evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, Peter Stano je rekao da činjenica da Skupština nije postigla dogovor o izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakonu o državljanstvu, nosi rizik da ugrozi ispravno sprovođenje cijelog seta izbornih zakona. A izvjestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin je bio blaži u ocjeni stanja, rekavši da ne smatra velikom tragedijom neusvanje ključnog izbornog zakona i pozivajući na novi dogovor:
“Treba jasno reći da ne postoji samo jedna istina , da ista istina ima različite uglove i da rješenja koja mogu biti usvojena moraju biti u saglasnosti sa namjerama da se zakonodavstvo Crne Gore harmonizira sa EU. Nijesu moguća preticanja, nije moguče ignorisanej Ustava i niej moguće nešto na brzu ruku što bi palo na Ustavnom sudu. Zato mislim da je odluka ili nesposobnost dogovora zapravo samo jedna faza u sazrevanju Skupštine Crne Gore, da je potrebno uvažavati sve elemente i doći do nekog kompromisa koji bi preživeo i test na Ustavnom sudu Crne Gore. Zato ja tu ne vidim neku veliku tragediju .Obrnuto vidim tu neku priliku.”
Pokušavajući da doprinese raspletu situacije, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je najavio da će raspisati lokalne izbore u 11 gradova kada se usvoji novi izborni zakon. U saoštenju iz kabineta se navodi, da ipak postoji ograničenje, odnosno da predsjednik mora raspisati izbore do 25 marta kako bi se izbori održali do 25 maja. To znači da političke partije imaju nešto više od mjesec da postignu dogovor o izbornom zakonu.
Azra Jasavić iz Pozitivne smatra da ima vremana za postizanje dogovora
“Ima još vremena da se neodgovoran odnos DPS promijeni, odnosno popravi jer vjerujem da je logično za sve ozbiljne političke subjekte da je usvajanje ovog zakona bilo prioritetno.To je zato što se svi ostali zakoni koje smo donijeli u parlamentu ne mogu primijeniti ukoliko ne bude usvojen Zakon o izboru odbornika i poslanika.”
Poslanici su deset mjeseci radili na izmjenama izbornih zakona, jer je izborni system prethodno kompromitovan zbog sumnji u zloupotrebu državnih resursa i novca u partijske svrhe. Dio promjena zakona koji se odnose na izbore podržale su opozicione partije i manja članica vladajuće koalicije SDP, dok se Đukanovićeva DPS protivila i za dio tih zakona najavila Ustavnu žalbu.
