Dostupni linkovi

logo-print

Granica sa Srbijom: Hrvatska pustila nekoliko tisuća izbjeglica


Hrvatska je otvorila granicu i pustila nekoliko tisuća izbjeglica iz smjera Srbije. Slovenija je nastavila primati izbjeglice koje stižu iz Hrvatske, nakon što je noćas došlo do zastoja, ali upozorava da Hrvatska šalje više izbjeglica nego što je dogovoreno. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne isključuje postavljanje ograde prema Srbiji, ovisno o razvoju situacije.

Hrvatska je u poslijepodnevnim satima otvorila granicu prema Srbiji omogućila ulazak za nekoliko tisuća izbjeglica, koji su krenuli prema prihvatnom centru Opatovac. Neki su išli od granice pješice, a žene, djecu i starije prevozili su autobusi. Oko 19 sati u Opatovcu je bilo 2.000 ljudi, oni koji su pješice krenuli 14 kilometara od Bapske do Opatovca stižu i dalje, a nove stotine i stotine izbjeglica i dalje ulaze iz smjera Berkasova u Srbiji u smjeru Bapske u Hrvatskoj. Hrvatske vlasti najavljuju da će ubrzati proces registracije, kako bi i oni mogli što prije biti transferirani u smjeru Slovenije.

Ovo je – čini se - rezultat pritiska koji je trajao cijelog dana. Iako je hrvatska policija živim zidom pokušala zaustaviti ulazak izbjeglica u zemlju preko 'zelene granice' u dijelu između Berkasova na srpskoj strani i Bapske na hrvatskoj strani, i propuštalaih se u ograničenom broju, dio izbjeglica ulazio jei mimo policije. Prije podne ih je policija lovila po voćnjacima i kukuruzištima, međutim novinarka Hrvatskog radija je oko 15 sati javila da ih policija više ne hvata, već ih pušta da uđu u Hrvatsku.

Vlak sa 1200 ljudi koji je jutros krenuo iz Opatovca nije išao do Čakovca, već su izbjeglice iskrcane nedaleko graničnog prijelaza Harmica na Sutli i tamo su ušli u Sloveniju, a prema Sloveniji je tokom dana iz Opatovca otišlo ukupno 22 autobusa.

„Temperature u Opatovcu su niske, ljudi su promrzli“, upozorava volonterka zagrebačkog Centra za mirovne studije Lucija Kuharić.

„Velika je potreba za paletama – treba nam 1000 paleta i 500 OSB ploča kako bi se osiguralo suhe uvjete u šatorima. Također je velika potreba za dekama, termo-folijama, odjećom i pogotovo obućom, jer ljudi stvarno dolaze i dalje u japankama ili su bosi.“

Prema riječima ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, policija je u ponedjeljak ujutro spriječila i nekontrolirani ulazak nekoliko stotina izbjeglica preko „zelene granice“ kod Bajakova u Hrvatsku. Svi oni upućeni su prema Bapskoj. Ministar Ostojić ponovio je da je situacija pod kontrolom, da Hrvatska ne može biti zemlja koja će vršiti prihvat i biti sabirni centar Europske unije, jer je na nivou EU dogovoreno da "hot-spotovi" budu u Grčkoj, i da je problem upravo u Grčkoj.

„Ako netko želi donijeti odluku da Hrvatska bude zid – nema problema, ali to neka se donese na nivou Europske unije. Ali to onda podrazumijeva da priznajemo da Grčka nije sposobna biti članica Schengena niti da može poštivati pravila Europske unije, ali tada to mora biti dogovoreno i tražimo da tu odluku donese EU.“

Tek je par stotina ljudi je do ranih popodnevnih sati propušteno u Sloveniju u Međimurju, ostali su još na granici, i pomažu im građani i volonteri Crvenog križa. Predsjednik Crvenog križa grada Čakovca Kristijan Valkaj o zbrinjavanju djece.

„Kompletno im mijenjamo garderobu, mijenjamo im pelene, opskrbljujemo ih za dalje … Sada su konačno i oni došli na red, kada smo zbrinuli ove odrasle. U stvari, ta djeca nisu mogla doći do izražaja zbog odraslih.“

Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar u ponedjeljak ujutro se potužila kako Hrvatska nije poštivala dogovor i noćas nastavila slati izbjeglice prema Sloveniji, i da očekuje da će to činiti i ubuduće. „Slovenija ne može pristati na neograničeni broj izbjeglica, pogotovo zato što znamo da ti ljudi neće moći ići neograničeno prema Austriji i Njemačkoj,“ kazala je.

Ona se požalila da problemi nastaju jer hrvatska strana sa njom ne kontaktira, na što hrvatski premijer Zoran Milanović odgovorio da je u redovitom kontaktu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

„Iako bi to bilo par tjedana posla, Hrvatska neće graditi zid prema Srbiji,“ kaže Milanović.

„Ovo je sve dio jednog plana. Zadnje od zadnjih rješenja je da Hrvatska sagradi zid na tom kratkom potezu 'zelene granice'. Kada maknete šume i močvare, to je nekoliko desetaka kilometara ili malo više od toga. To ne želimo raditi. To može napraviti svaka budala.“

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne isključuje postavljanje ograde prema Srbiji, ovisno o razvoju situacije, kazala je u razgovoru za američku mrežu CNBC.

„Doista želim izbjeći situaciju u kojoj bismo morali postavljati fizičke barijere na granicu. Međutim, ne isključujem ih kao mogućnost u budućnosti. To će ovisiti o razvoju situacije, i – kako god to izgledalo, to neće biti dio agresivne politike, već će biti dio politike usuglašene sa ostatkom Europske unije, sa našim mogućnostima i sa priljevom izbjeglica.“

Njezin neformalni savjetnik za izbjegličku krizu Mate Granić bio je mnogo oštriji.

„Dvije su krizne granice. Hrvatska nema velikog izbora ako ne želi postati 'hot spot' ili sabirni centar za izbjeglice Hrvatska treba u ovom trenutku zatvoriti 'zelenu granicu' sa Srbijom i Crnom Gorom i puštati izbjeglice preko službenih prijelaza onoliko koliko može. To je praktički jedina mjera koju Hrvatska može učiniti. U protivnom, Hrvatska će postati sabirni centar, dobitiće pljesak u Europi, ali to će u kraćem vremenu destabilizirati Hrvatsku“, ocijenio je Granić.

A kako je na hrvatsko – slovenskoj granici izgledalo u noći sa nedjelje na ponedjeljak:

Nakon što slovenske vlasti nisu u nići s nedjelje na ponedjeljak željele preuzeti 1.800 izbjeglica koji su oko ponoći vlakom stigli sa granice sa Srbijom, hrvatske vlasti su nešto iza 2 ujutro dovezle vlak na granični prijelaz Središče ob Dravi. Nakon što pregovori hrvatske i slovenske policije o propuštanju ovih ljudi u Sloveniju nisu uspjeli, hrvatska policija izvijestila ih je da dalje idu na vlastitu odgovornost, međutim slovenska specijalna policija zapriječila je metalnom ogradom granični prijelaz i prilaze.

Nekoliko stotina uspjelo je ipak ući pod okriljem mraka i jake kiše, u 4.30 slovenska strana propustila je ipak 150 žena, djece i trudnica, a ostalih oko 1.000 su i dalje sa hrvatske strane granice. Još nekoliko stotina izbjeglica uspjelo je pomoću malog lukavstva hrvatske policije ući u Sloveniju. Naime, policija je poslala nekoliko praznih autobusa prema graničnom prijelazu Mursko Središče, pa su izbjeglice uspjele ući u Sloveniju pored graničnog prijelaza Banfi nedaleko Štrigove.

Nešto iza 8 ujutro krenuo je novi vlak iz Tovarnika, nedaleko granice sa Srbijom, prema Čakovcu nedaleko slovenske granice. Put traje oko 6 sati. Hoće li ih Slovenci pustiti, saznat će se tijekom dana.

Izbjeglice pakuju stvari u autobus u Opatovcu, oktobar 2015

Izbjeglice pakuju stvari u autobus u Opatovcu, oktobar 2015

U Hrvatsku je od ponoći do 21 sati ušlo 4218 izbjeglica, a u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu u 22 sata bilo je 4.351 izbjeglica. Iz Srbije ljudi i dalje pristižu. Od početka izbjegličke krize u Hrvatskoj u zemlju je ušlo 197.000 izbjeglica, izvijestio je MUP.

Problem sa Slovenijom nastao je kada je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner u nedjelju uvečer u 22.45 telefonski obavijestila slovensku kolegicu Vesnu Györkös Žnidar kako Austrija više neće primati izbjeglice unutar svojih granica zbog, kako je rekla, velikih problema u osiguravanju smještaja i opskrbe za ljude. Austrijska agencija APA javlja kako je Austrija u ponedjeljak ujutro opet spremna prihvaćati izbjeglice iz Slovenije.

Slovenija se očito čvrsto drži svoje kvote od 2.500 izbjeglica dnevno, plus sto ili dvjesto više. Kako javlja ljubljansko „Delo“, Sloveniju je tijekom vikenda ukupno ušlo 5.100 izbjeglica, a četvero ih je zatražilo azil.

U nedjelju u 19 sati, po podacima policije, u Sloveniji je u prihvatnim centrima bilo 2372 izbjeglica, od toga 1550 u Šentilju, 800 u Gornjoj Radgojni i 22 u Postojni. Tijekom noći su propustili samo oko 150 izbjeglica, uglavnom žena i djece dok je jedna trudnica prevezena u bolnicu.

Međunarodna zajednica sa sve više pozornosti gleda na izbjegličku krizu na jugoistoku Europe. Regionalni glasnogovornik UNHCR-a Babar Baloch ogorčeno primjećuje da su najveću paniku izazvali Mađari zatvaranjem granica prema Srbiji.

„Ta je odluka dovela do dodatne patnje i bijede očajnika na njihovom dugačkom putu“, kazao je.

Ljudima je hladno, spavaju na otvorenom, na temperaturi koja se spušta i do nule. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čiji su djelatnici aktivni na austrijsko-njemačkoj granici, skoro 50 posto djece koja stižu u izbjegličkom valu ima upalu pluća.

(VIDEO: Izbjeglice na kiši čekaju da Slovenija otvori granicu)

Više od 600.000 ljudi, najviše Sirijaca, stiglo je ove godine u Europu. Samo Njemačka očekuje da će imati oko 800.000 novih zahtjeva za azil, ali se procjenjuje da ih može biti i do milijun i po.

Na razgovorima s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom u Istanbulu, njemačka je kancelarka Angela Merkel tražila rješenje, ili barem načine da se migrantska kriza ublaži.

"Njemačka i Turska surađivat će još čvršće kako bi se našlo mirno rješenje krize. Mi smo suglasni da je u interesu milijuna izbjeglica da se mogu vratiti svojim domovima, iz kojih su otišli bježeći od terora, nasilja i rata. Zato je ovo posebno težak zadatak kojeg imamo pred sobom“, naglasila je njemačka kancelarka.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG