Dostupni linkovi

logo-print

Dramatičan pad stambenog zbrinjavanja Srba povratnika


Zagreb: Okrugli stol o stambeniom zbrinjavanju Srba povratnika, 12. prosinac 2012.

Zagreb: Okrugli stol o stambeniom zbrinjavanju Srba povratnika, 12. prosinac 2012.

Prijedlog izmjena zakona o stambenom zbrinjavanju na ratom pogođenim područjima Hrvatske je diskriminatoran prema Srbima povratnicima, i nevladine organizacije i UNHCR traže da se one ne usvoje, rečeno je na okruglom stolu u Zagrebu. Ako se to ne desi, UNHCR će razmisliti o svojoj odluci da sredinom sljedeće godine izbjeglicama iz Hrvatske ukine izbjeglički status. Upozoreno je i na dramatično usporavanje procesa stambenog zbrinjavanja Srba povratnika.

Predložene izmjene zakona koji regulira stambeno zbrinjavanje diskriminiraju Srbe povratnike u korist hrvatskih ratnih stradalnika, upozoreno je na okruglom stolu o povratničkoj problematici, preciznije o najnovijim izmjenama Zakona o područjima od posebne državne skrbi u dijelu koji regulira stambeno zbrinjavanje. U ime Platforme 112 nevladinih udruga Sandra Benčić upozorila je na najproblematičnije prijedloge novih rješenja.

„To su prvenstveno odredbe u vezi stjecanja prava na određeni oblik stambenog zbrinjavanja koje u svojoj provedbi rezultiraju faktičnom diskriminacijom povratnika srpske nacionalnosti u odnosu na one hrvatske nacionalnosti. Zašto? Zato što se kategorije onih koji darovnicom mogu dobiti kuću ili zemljište kategoriziraju s obzirom na njihovu ulogu u Domovinskom ratu“, kazala je Benčić.

Tako da od Srba povratnika bolje prolaze hrvatski ratni veterani, članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog hrvatskog veterana, pripadnici HVO-a, ali i oni koji su dobili stan ili kuću na privremeno korištenje, ali su nakon dolaska pravog vlasnika morali iseliti. Osim toga, prema prijedlogu izmjena ovog zakona dokumentacija koja se traži za stambeno zbrinjavanje je prezahtjevna, pa se primjerice mora donijeti sve potvrde o boravku unazad 20 godina. Osim toga, ako država u ovoj godini ne riješi vaš problem, morate iznova aplicirati sljedeće godine i sve potvrde i uvjerenja vaditi iznova, uvodi se imovinski cenzus itd.

Voditelj Odjela za povratak i reintegraciju ureda UNHCR-a u Hrvatskoj Mario Pavlović kazao je da potpisuje sve primjedbe koje je Sandra Benčić iznijela i najavio - kako će UNHCR izraziti svoje nezadovoljstvo ako se najavljene izmjene i usvoje.

„Mi ćemo preporučiti proglašenje prestanka izbjegličkog statusa za sve izbjeglice iz Republike Hrvatske. Plan je to učiniti polovicom kalendarske godine. Ovaj zakon nam daje dovoljno materijala za promisliti o jednoj takvoj odluci“, istaknuo je Pavlović.

Inače, po podacima što ih je Pavlović iznio, još 57.000 izbjeglih hrvatskih Srba ima izbjeglički status. Podneseno je 26.000 obiteljskih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, od toga 16.000 bivših nositelja stanarskog prava, a od tog broja 10.400 na ratom pogođenim područjima.

„Riješeno je 8.130 zahtjeva na način da je primijenjen princip – ključ u ruke! Od toga je 6.700 na ratom pogođenim područjima, a 1.448 u urbanim dijelovima Hrvatske – mahom su to gradovi Osijek, Zagreb, Rijeka, Pula, Karlovac, Sisak...“

U sklopu završetka pregovora o članstvu u Europskoj uniji prošle je godine trebalo riještiti stambeno zbrinjavanje za 2070 obitelji, kazao je.

„I to je prošle godine sa manjim zaostatkom uspješno učinjeno. Međutim, ove godine imamo negdje 330 pozitivnih rješenja, od kojih je negdje 180 – 190 realizirano principom – ključ u ruke“, naveo je Pavlović.

Dakle, nakon zaključenja pregovora sa Europskom unijom u godinu dana riješeno je deset puta manje slučajeva nego godinu ranije, kada je Bruxelles inzistirao na dinamici.

„Očito se radilo o tome da se obavljala domaća zadaća pod pritiskom. Kada je pritisak prestao, svi su otišli igrati nogomet, a nitko ne radi domaću zadaću!“, kaže sveučilišni profesor i politički analitičar Žarko Puhovski.

On je dodao da Hrvatska nikada do sada nije bila u boljoj međunarodnoj poziciji i da se ne bi trebala bojati povratka svojih građana izbjeglih tijekom Domovinskog rata.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG