Dostupni linkovi

Mićunović: Šta sve o vlasti nismo rekli


Mićunović: Vraćamo naše članstvo
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Mićunović u beogradskom studiju RSE

Odluka o tome da Demokratska stranka (DS) izađe na predstojeće izbore samostalno, a ne u jedinstvenom bloku sa partijama Borisa Tadića i Čedomira Jovanovića, doneta je unutarstranačkim glasanjem - kaže u Intervjuu nedelje RSE Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke.

Jedan od najiskusnijih ovdašnjih političara najavljuje da bi se posle izbora mogao povući iz aktivnog bavljenja politikom, a povodom aktuelnih zbivanja navodi da je pitanje liderskih pozicija osnovni razlog neuspeha pregovora, dok argumente zbog kojih DS veruje da će biti uspešnija u samostalnom izbornom nastupu ovako objašnjava:

Mićunović: Činjenica je da smo mi izgubili veliki broj naših članova, sigurno dve trećine, i 40% biračkog tela, između izbora 2012. godine i 2008. godine.

RSE: Koliko je to u hiljadama?

Mićunović: Mi smo imali preko 150.000 članova. Otišlo je preko 100.000. Nisu oni otišli sasvim. Oni nisu glasali za SNS, sem pojedinaca, koji su iz karijernih razloga otišli. Obično članstvo nije, ono se samo povuklo. Razočarenje i pasivizacija našeg biračkog tela i našeg članstva je glavni uzrok manjeg broja glasova na poslednjim izborima. Najlakše je povratiti te ljude. Oni su naši i ne idu na drugo mesto. Treba njih animirati. Kad bi mi njih izveli na izbore mi bismo sigurno imali zavidan rezultat.

RSE: Kojem se rezultatu nadate?

Mićunović: To se dosta menja, a sadašnja istraživanja govore da bi smo mogli dobiti negde od šest do 12 posto, ali ne pridajem tome mnogo verodostojnosti jer na taj rezultat utiče mnogo faktora. Prema onome što sada imamo, i iz iskustva, načina na koji nam ljudi prilaze i način na koji se ljudi vraćaju u stranku, ukazuje da bi to moglo biti oko deset posto. Moglo bi biti i osam posto, ali u svakom slučaju, biće više, nego što je bilo na prošlim izborima, kada smo dobili malo preko šest posto.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:24:37 0:00
Direktan link
RSE: Da li je Bojan Pajtić ostao usamljen, kada govorimo o opozicionim pregovorima? Da li je on bio jedini koji je insistirao na tome da se ide u jednoj koloni?

Mićunović: Nije on na tome insistirao. On je pregovarao. Njega su zvali i Jovanović i Tadić. Posle svih tih zbivanja i odlazaka, gde su često lične ambicije presuđivale, u DS-u se najzad otvorio kurs vraćanja izvornim principima i demokratskom ponašanju unutar stranke. Predložio sam i prihvatili su, da se stranka zove samo Demokratska, kako se zvala na početku, a ne da se vezuje za određeno ime, kada su marketinški stručnjaci rekli da je važno da se vidi lider, pa onda svi da idu za liderom.

U tome leži antidemokratski princip, koji se posle prenosi na državu. I onda ne treba da se čudimo kada se pojedini predsednici Vlada, država i tako dalje ponašaju po sistemu– država, to sam ja. Najpre imate - Partija, to sam ja, pa posle dobijete i država, to sam ja.

RSE: Šta hoćete da mi kažete? Da se glasalo i da ste demokratski odlučili jedna ili dve kolone?

Mićunović: Apsolutno. Ne da se glasalo, nego smo imali i rasprave.

RSE: Vi ste glasali za koju opciju?

Mićunović: Smatrao sam da je najsigurnije da idemo u dve kolone, iz prostog razloga što je celo biračko telo je deljeno. Način na koji je neko odlazio iz stranke, izazivao je uvek izvesnu, ne ljutnju, ali u svakom slučaju razočarenje kod ostalog članstva.

RSE: Hoćete li Vi biti nosilac liste Demokratske stranke?

Mićunović: Smatram i normalno je da nosilac liste bude predsednik stranke. Moja situacija je nešto drugačija. Tu sam, pre svega, da osiguram još jednom tvrdnju da je Demokratska stranka brend, da ima slavnu istoriju i da ima principe kojih se nije odricala. Tu sam, bez obzira kako sam kada zadovoljan.

Mislio sam, još prošli put, da izađem iz aktivnog političkog života jer imam i neke druge projekte.

S druge strane, hoću da pomognem u kampanji. Hoću da budem, i nemam ništa protiv, negde na toj listi, ali oročeno, da tako kažem. Mislio sam, još prošli put, da izađem iz aktivnog političkog života jer imam i neke druge projekte. Nešto pišem i radim, a i godine su tu. Moraću biti par meseci da se stabilizuje situacija, pozicionira stranka, a onda će doći mlađi da je vode dalje.

RSE: Povlačite se iz politike?

Mićunović: Za sada ne. Sada traje borba i treba da se postavimo. Sigurno, u toku ove godine, trudiću se da iz aktivnog političkog života izađem. Ostaću u stranci, verovatno ću i dalje voditi Politički savet i biti u užem Predsedništvu.

RSE: Kako biste u jednoj rečenici odgovorili gde su zapeli pregovori, gde su se srušili pregovori tri opozicione partije?

Mićunović: Rekao bih oko suštinske stvari, a to je da li je važnije razmestiti lidere i određenu njihovu poziciju, ili pokušati aktivno, uz sarađivanje ili politikom, dobiti što više glasova. Oko toga je verovatno bio problem. DS se ponovo zove samo Demokratska. U Statutu ne postoji nijedna odluka koju može doneti inokosni organ, dakle predsednik ili predsednik Političkog saveta, a da nema kolektivnu podršku tela. Predsednik može da predloži, ali odlučuje Predsedništvo.

O svemu ovome smo imali nekoliko sastanaka Predsedništva, gde je sve vagano. Pored ostalog, vođeno je računa i o javnom mnjenju sopstvene stranke, koje je bilo izraženo na Glavnom odboru. Istraživanja su pokazala da bi ljudi želeli da se pokaže DS, a to smo mi. Ne vređamo druge, želimo da okupljamo druge otvarajući potpuno vrata za dalje integracije, čim se izbori završe, onda zajednički poslanički klub, možda jedna integracija. O svemu tome treba da odluči Skupština, da to ne bude samo saglasnost lidera, nego čitavog biračkog tela.

RSE: Da li ste došli do priče o podeli mandata u budućem Parlamentu?

Mićunović: Ne.

RSE: Spekulacije koje su se pojavile u medijima su znači netačne?

Mićunović: Problem je u tome što postoji jedno mnjenje u stranci, jedno razočarenje, da ne možete jednog dana imati krajnje neprijateljski odnos prema jednoj organizaciji i napustiti je, a sutradan je prigrliti i ljubiti. To ima lošu političku posledicu, da u politici nema principa. To je ono što u stvari žele svake manipulativne vlasti – da kažu da su u opoziciji ljudi bez principa, danas mogu da se grle, a sutra mogu da se ubijaju. Može svako sa svakim. To je jedno prostituisanja osjećanja građana.

RSE: Govorimo o bivšem predsedniku stranke i Srbije. Koliko je Vas razočarao gest Borisa Tadića? Da li vam je bilo lakše da pređete preko konflikta koji ste svojevremeno imali sa Zoranom Đinđićem, kada ste otišli u Demokratski centar, dakle sami formirali partiju, ili preko ovoga što je Boris Tadić uradio, napustivši poziciju počasnog predsednika i zadavši jak udarac Demokratskoj stranci?

Mićunović: Sa Đinđićem je bila druga stvar. Tu se radilo o konkretnim rešenjima. Milošević je hteo da prisvoji DS. Ponudio je Đinđiću da bude predsednik Vlade. To je meni nudio pet puta pre toga, saradnju i koaliciju. Sve to sam odbijao jer sam znao da je to pogubna politika i da ćemo deliti nepotrebnu štetu, posle toliko borbe za mir i za očuvanje države. Tu smo se Đinđić i ja razišli na principijelnom pitanju.

RSE: A sad su preovladali lični razlozi, sujeta ako govorimo o Borisu Tadiću?

Mićunović: Sa Borisom Tadićem je nešto sasvim drugo. To je bila uvreda koju je on osećao time što je smatrao da se članstvo, odnosno pojedini ljudi koji su vodili pojedine delove stranke, kao što su Đilas ili Pajtić, nije dovoljno založilo, nego da su ga sabotirali i na neki način da su ga izdali.

RSE: Kada gledamo unazad, nije baš da nije bio u pravu.

Mićunović: Ima jedan problem. Ako je to tako, to je dosta čudno. Tadić je dobio podršku na prvom sledećem Glavnom odboru, iako smo izgubili izbore. Rekli su, u redu, desilo se tako i idemo dalje. Onda je još bilo šanse da se stvori koalicija. Mi smo dobili izbore, zajedno sa koalicionim partnerima, Dačićem, Dinkićem i Rasimom Ljaljićem, koji je imao naših deset mandata. Sa tim koalicionim partnerima mi smo imali više nego naprednjačka koalicija. Mi smo, u normalnim okolnostima, morali praviti Vladu. Boris je izgubio izbore, ali smo mogli praviti Vladu, vlast je ostala.

U međuvremenu se desilo da su bivši koalicioni partneri imali druge ponude. Oni su otišli, a mi smo se našli u jednoj manjinskoj koaliciji. Tadić je ostao kao kandidat i pregovarao. Kad je i to propalo, onda su se stvorili problemi da bi možda trebalo menjati predsednika stranke i da Skupština stranke treba o tome da odlučuje. Tadić je tada trebao da izađe na izbore, na mejdan sa Đilasom. Tada su počele razne kombinatorike.

Dragoljub Mićunović u razgovoru sa novinarom RSE Milošem Teodorovićem
Dragoljub Mićunović u razgovoru sa novinarom RSE Milošem Teodorovićem

RSE: Imao je Tadić malo šire prigovore. Govorio je u to vreme da se stranka nije očistila od nekih kadrova, da stranka ulazi u savez sa ljudima, čiju poslovnu prošlost je on tretirao kao problematičnu. Ti ljudi su i dalje tu negde oko stranke ili u stranci.

Mićunović: Nema toga u stranci. Koje poslovne ljude vidite u stranci danas?

RSE: Pazite, on je kao poslovnog čoveka doživljavao i Zorana Živkovića, sa kojim trenutno sarađujete.

Mićunović: Zoran Živković nije u stranci. On je jedan koalicioni partner. Sa koalicionim partnerima sarađujemo na osnovu zajedničkih interesa, mada, ideološki ne moramo biti najbliži.

RSE: Targetirao je u to vreme, pomenuli ste, i samog Đilasa, koji je i dalje u partiji.

Mićunović: Ali, Đilasovo mesto u partiji je formalno, možda i ne. Ipak, Đilas je izbor Borisa Tadića, koji ga je doveo za direktora Narodne kancelarije, a onda ga forsirao za predsednika Gradskog odbora i gradonačelnika. Onda ga je postavio za svoga zamenika. Ako već nešto zamerate Đilasu, njega nije i proizveo i forsirao niko drugi nego Boris Tadić.

RSE: Kolika je stvarna moć Dragana Đilasa danas u partiji? Znam da će ovo zvučati kao površni zaključak, ali on dođe kao vlasnik partije, obzirom da je otplatio dug koji je DS imala prema Razvojnoj banci Vojvodine, da mu stranka duguje, da su, zahvaljujući toj njegovoj intervenciji, neki funkcioneri DS-a ostali u svojim stanovima koji su bili pod hipotekom. To je široka finansijska moć, bivšeg gradonačelnika, biznismena, bivšeg predsednika partije, koja mu omogućava da, ako gledmo sa stranke, jedan deo ljudi u stranci drži u šaci.

Mićunović: Ja mislim da ne, koliko ja znam. Nisam ga sreo jedno godinu dana, nisam imao nikakav poseban konflikt s njim. Mislim da se on izvukao iz političkog života. Sačuvao je svoje firme, on je ugledan sportski radnik i koliko vidim, on se ne pominje u Demokratskoj stranci. Ne znam koji su bili njegovi motivi da otkupi dugove. Očigledno je on poslovan čovek i neće ići na svoju štetu i van rezona, ali to apsolutno nema nikakve veze sa strankom, niti se njegovi ljudi kao takvi eksponiraju.

DS je sastavljena od ljudi koji nisu imali mnogo profita u vlasti. U zemljama kao što je naša, a Srbija tu ima istorijsku pozadinu, vlast je nešto što je rentabilno.

U ovom trenutku, DS je sastavljena od ljudi koji nisu imali mnogo profita u vlasti. U zemljama kao što je naša, a Srbija tu ima istorijsku pozadinu, vlast je nešto što je rentabilno. Srpski seljak je govorio: "vlast je ko' vodenica, ona melje, a ti uzimaš polako ujam". Svako smatra prirodnim da se u vlasti obogati, makar malo, da mu je malo bolje. To je jedan pristup vlasti koji je nastao iz te tradicije, ali i iz uslova koji mu to dozvoljavaju maksimalno. Jedan veliki deo ljudi je napravio karijere i bogatstva zato što je bio u stranci. Ne znam na koji sve način, to je stvar nekih ozbiljnih istraga, a ne bilo čijeg nagađanja.

RSE: Bili ste izloženi nagađanjima protekle četiri godine. Koliko je DS to ozbiljno koštalo? Zaključno akcija Rezač u kojoj su ponovo bili na udaru funkcioneri DS-a. Koliko su takve kampanje vlasti koštale DS?

Mićunović: Prilično je koštalo. Jedna žestoka kampanja u kojoj je bilo mnogo više kleveta i olakog sumnjičenja ljudi, ili čitave stranke, što je apsolutno besmisleno. Zašto bi mene recimo neko trpao u to? Stanujem u stanu u kome sam stanovao i pre trideset godina, a nemam čak ni auto. Da ne govorimo o drugim ljudima, koji su bili u još težoj situaciji. Kada su izgubili posao, onda su imali probleme sa egzistencijom.

RSE: Posle svega, sa čim izlazite na ove izbore ako govorimo o programskom konceptu? Izlazite kao stranka koja je bila na vlasti i to kao najuticajnija partija na vlasti. Izlazite kao stranka koja je doživjela teške udarce od strane aktuelne vlasti u protekle četiri godine i platila visoku cenu, kada govorimo o rejtingu. Izlazite i kao stranka koja je baštinila određene ideološke koncepte, koje je praktično kopirao Aleksandar Vučić i njegova elita. Šta ćete ponuditi, kao odgovor na politiku koju oni zastupaju a koja je izvorno vaša, a u kojoj su opet naprednjaci i njihovi partneri u odnosu na vas učinili značajane iskorake?

Mićunović: Ponudićemo, pre svega, nešto što je neophodno. Imamo užasnu manipulaciju. Bez ikakve odgovornosti doći će premijer i pričati o procentima po kojima smo mi najbolji na svetu, najuspešniji, najviše se razvijamo i tako dalje. On ima veliki uticaj na medije, a ne odgovara za ono što obećava, a obećava brda i doline. Sa druge strane imamo stvarnost.

Naše će biti, čini mi se i nešto najkorisnije za birače, da ih suočavamo sa stvarnošću. Reći ćemo im da oni pričaju kako smo mi najrazvijenija zemlja, sa naviše uspeha, međutim činjenica je nešto drugo. Želimo da ih suočimo sa manipulacijom koja sa velikim dezinformacijama i lažima barata neprekidno.

Želimo da se usmerimo na pravne probleme građana, na najveći broj građana i to u dva sektora koja su ključna, to je zdravlje i obrazovanje. Te resore je, na žalost, DS najčešće prepuštala koalicionim partnerima i to su danas dva najzapuštenija sektora.

Drugi cilj, koji je mnogo važniji, želimo da se usmerimo na pravne probleme građana, na najveći broj građana i to u dva sektora koja su ključna, to je zdravlje i obrazovanje. Te resore je, na žalost, DS najčešće prepuštala koalicionim partnerima i to su danas dva najzapuštenija sektora, a nema ničega važnijeg čoveku, nego što je zdravlje i obrazovanje. Ukazivaćemo na to kakva je pustoš nastala u društvu. Suočavaćemo stvarnost sa realnošću, da ta magla od velikih investitora i investicija nestane.

RSE: Ono što ste i sami nedavno primetili, da su čitave profesije praktično devastirane.

Mićunović: Naravno, i lekari i profesori i službenici.

RSE: Proći ću kroz nekoliko pitanja, koja su obeležila ključne teze vladajuće politike danas u Srbiji. Jeste li za sankcije Rusiji?

Mićunović: To je pitanje poštovanja nekih odluka članstva u kojima jeste. Mi smo članovi Saveta Evrope, OEBS-a, istovremeno smo u pregovorima za ulazak u EU. Normalno je da sarađujemo u tom pogledu. Pitanje sankcija Rusiji nije do te mere postavljeno kao veliki uslov. I dok god to nije tako, ne vidim razlog zašto bi mi davali sankcije.

RSE: Da li ste za promenu politike vojne neutralnosti?
Dragoljub Mićunović u beogradskom studiju RSE
Dragoljub Mićunović u beogradskom studiju RSE

Mićunović: Jesam. U tom pogledu moramo biti vrlo realni, a to znači da razumemo odnos snaga u svetu. Okruženi smo NATO zemljama. Imamo pregovore za ulazak u EU, koja je u direktnom sastavu NATO-a, najveći deo zemalja. Sada nas niko ne zove u NATO, ali principijalno, mi u tom vojnom savezu moramo biti.

RSE: Da li ste za promenu Ustava Srbije, u onom ključnom delu, govorim o preambuli i definisanju Kosova?

Mićunović: Mislim da je to neophodno. U svakom slučaju videćemo koji je to trenutak, kada se steknu svi uslovi. U svakom slučaju, posle ulaska Kosova u UN, mislim da je to neodrživo dalje forsirati.

RSE: Mislite li da će premijer Vučić morati to pre ili kasnije da inicira?

Mićunović: Apsolutno, bilo ko bude bio, naravno.

RSE: Pokušavam da nađem razlike između vladajuće politike i onoga što biste vi ponudili. Da li ste za preispitivanje politike prema Republici Srpskoj?

Mićunović: Nisam, ali, ako se radi o poštovanju, tu treba da budemo dosledni. Treba da budemo privrženi onome što je doneo Dejtonski sporazum. Istovremeno sam protiv toga da se sada, izvan onoga što određuje Dejtonski sporazum, pokazuju veće ambicije, nego što taj sporazum dozvoljava i time dovodimo, na neki način, u pitanje jedan postojeći poredak, koji drži kakav-takav mir.

RSE: Da se vratimo na pregovore koje ste imali sa LDP-om i partijom Borisa Tadića. Da li je bilo moguće postići dogovor o onome što je Liga socijaldemokrata Vojvodine iznela kao stav, da se potpiše sporazum, jasan i precizan, posle izbora, da niko ne sme u koaliciju sa SNS-om i SPS-om?

Mićunović: Mi smo to predložili. Načelno je to prihvaćeno, ali nije potpisano nigde. To jeste jedan stav sa kojim smo počeli. Ne bih ulazio u detalje da li se neko tome opirao i ko. Tu nije bilo nikakvih razgovora. Tek je trebalo da se dođe do njih. To su bili razgovori, više neformalni, koji su vođeni između trojice predsednika ili pojedinaca.

RSE: Vi imate izuzetno dugo političko iskustvo. Sasvim sigurno se dobro sećate onoga o čemu je Đinđić tako često govorio, a to je da su ljudi iz senke, da ne kažem iz Službe, uticali da se opozicija što više dezorijentiše i razbija tokom devedesetih. Imate li utisak da se i sada nešto slično dešavalo? Upravo u toku pregovora su se pojavljivale izjave koje su budile izuzetnu konfuziju, a mi praktično i ne znamo odakle su dolazile?

Mićunović: Naravno. One se zato i zovu tajne službe što ih ne možete videti i znati šta one rade, ali neke posledice se vide. Moje iskustvo pokazuje da smo mi policijska država u kontinuitetu. Kažem policijska i to znači sa veoma velikim uticajem bezbednosnih snaga koje se vrlo često osamostaljuju.

RSE: Da li tim uticajima možemo zahvaliti i na tome što su Dušan Elezović, iz vaše partije, Goran Bogdanović iz SDS-a, i sam Jovanović, lider LDP-a, potpisali sporazum koji posle ništa nije važio?

Mićunović: Oko tog sporazuma je bila velika mistifikacija. Taj sporazum, u stvari, nije nikakv sporazum. Nema ni jednog akta da se Elezović ovlašćuje, da ga Predsedništvo ovlašćuje, da ide i da pregovara. On je bio svojevremeno i predsednik Izvršnog odbora stranke i direktor stranke, ali je podneo ostavku na sve te funkcije. On je običan član. To je bio akt njihove dobre volje.

RSE: Hoće li on biti sankcionisan unutar stranke ako je tako samovoljno nastupio?

Mićunović: On se zaneo. On je govorio svima da će o tome razgovarati, nije bilo misteriozno, ali ta priča oko potpisivanja je apsolutno veštački isturena i ne postoji. Oni su mogli, da su insistirala ostala dvojica da se to potpiše, potpisati, ali šta to znači.

RSE: Da li je bio brzoplet ili mu je rekao predsednik partije potpiši ili se on zaista oteo kontroli?

Mićunović: To ne znam. Ali uveren sam da on nema nikakav nalog i da mu je rečeno da to potpiše, to nije moguće. Sve da je čak bilo i potpisano, bilo šta po nalogu predsednika, to ništa ne bi značilo, ako Predsedništvo stranke ima drugačije mišljenje i zahtevalo bi da se izjasni.

RSE: Koliko vam na izborima mogu pomoći lokalne koalicije? Predizborne koalicije koje ćete sigurno, pre izbora, praviti po opštinama sa manjim partijama.

Mićunović: Mislim da je to dosta važno jer bez obzira šta iz rukovodstva misle, veoma je bitno šta se na terenu sa biračima događa. Postoji uvek na lokalu posebnih interesa i posebnih problema. Mi smo u tom pogledu dosta fleksibilni, da oni rešavaju te probleme, da ulaze u razne koalicije, osim u koaliciju sa onim stankama sa kojima ne možemo, a to je SNS.

RSE: Znači donećete odluku a nema koalicija sa SNS-om i SPS-om i SRS-om ni na jednom nivou?

Mićunović: Da.

RSE: Sigurno?

Mićunović: To su sve društveni događaji a gde učestvuje mnogo ljudi nikada ne možete biti sigurni šta će se dogovoriti i dogoditi.

RSE: Ravno je čudu skoro, ako gledate sa strane, da je DS uspela, u protekle četiri godine, da očuva vlast u Vojvodini, dok je svuda izgubila. Kako mislite da sačuvate vlast i posle ovih izbora u Vojvodini?

Vojvodina je privlačila investicije i u mnogo čemu je bila iznad onoga što se dešavalo. U međuvremenu, bilo je velikog nasilja, prekomponovanja velikih kompozitora oko tih lokalnih vlasti.

Mićunović: Treba samo pokušavati da ljudima pokažemo koji su to bili rezultati u Vojvodini. Uprkos svemu Vojvodina je privlačila investicije i u mnogo čemu je bila iznad onoga što se dešavalo. U međuvremenu, bilo je velikog nasilja, prekomponovanja velikih kompozitora oko tih lokalnih vlasti. Verujemo da građani Vojvodine imaju nešto više od onoga manipulacionog otpora, koji se inače u Srbiji dešava, pogotovo u siromašnim sredinama.

RSE: Završimo sa spomenikom Borislavu Pekiću. Mislite li da su reakcije, koje su dolazile od kritičara Aleksandra Vučića i aktuelne političke vlasti, ipak bile preterane? Trebalo bi da postoje u društvu vrednosti koje su neupitne, kao što je nečije međunarodno priznato književno delo. Sasvim sigurno Borislav Pekić zaslužuje spomenik. Zašto je trebalo oko toga otvarati raspravu?

Mićunović: Pekić je pre svega književnik. Bilo je normalno da borbu za njegov spomenik pokreće Udruženje književnika ili Akademija čiji je on bio član. Dakle, oni krugovi intelektualni, što čine njegovu veličinu. Isto tako, on je bio političar i jedan od osnivača Demokratske stranke. Pekić je bio moj potpredsednik, nije bio Vučićev.

RSE: Kakve veze ima u kojoj je stranci bio? Pekić je bio veliki nacionalni pisac.

Mićunović: Zato i kažem. Tako je, bio je pisac, ali je umesto toga podignut je spomenik i dolazi predsednik jedne stranke na otkrivanje. Ne dolazi on piscu. Spomenik nije postavilo Udruženje književnika ili Akademija.

RSE: Hajte da uporedimo situaciju. Sećam se da je predsednik Boris Tadić svoju vlast skoro pa završio na koncertu Ane Bekute. Nemojte pogrešno shvatiti, ali Ana Bekuta dolazi iz sveta zabave. Možda je Vučić je na ovaj način hteo da pošalje poruku šta su vrednosti za koje bi ova vlast da se zalaže, uz sve rezerve.

Zašto Pekiću, kao velikom piscu, ne bi spomenik otkrio predsednik Udruženja pisaca ili predsednik Akademija nauka, nego Vučić? Kakve veze on ima sa njim, biografski, životno, vrednosno?

Mićunović: Bio bih mu bio vrlo zahvalan da to čini stalno, poštujući kulturu, pogotovo protivnike u opoziciji, a ne da dolazi na sednice kao neki spahija među svoje seljake. Samo što ne nosi bič, kao predsednik Vlade. Ne možete, sa jedne strane, da se igrate na nekoga ko brine o kulturi i jedinstvu, a prema najelementarnijoj stvari, kao što je opozicija, da se ponašate tako bahato. I po Ustavu morate biti odgovoran prema njoj. To nije moguće. Treća stvar, koja se ovde odigrava, u toku izbora je jedna manipulacija. Zašto njemu, kao velikom piscu, ne bi spomenik otkrio predsednik Udruženja pisaca ili predsednik Akademija nauka, nego Vučić? Kakve veze on ima sa njim, biografski, životno, vrednosno? Ne možemo na taj način da se ponašamo.

Bilo je obeležavanje i u dvorištu zgrade u kojoj je Pekić završio gimnaziju. Podignuta je bista i spomen-ploča. Onoliko, koliko je Pekić učinio prema Demokratskoj stranci na političkom planu, mislim da se stranka prema njemu odužila jako dobro. Apsolutno ne postoje, i na žalost, vrlo su iznenađujuće reakcije koje su došle od strane njegove supruge.

RSE: Ništa ovde ne može da prođe bez politike?

Mićunović: Zato postoje pretpostavke, a pretpostavke su te da onaj koji ima moć, taj treba da pokazuje neku ambiciju da situacija bude mirna. Ne postoji ni jedan premijerov govor a da se ne završi napadom na bivši režim kao na najveće zlo. Kada bi smo mi to radili, šta bi o njima mogli da kažemo?!

XS
SM
MD
LG