Dostupni linkovi

logo-print
U Sarajevu će 24. aprila ove godine biti održana velika međunarodna donatorska konferencija na kojoj će se prikupljati novac - skoro 600 miliona eura, za stambeno zbrinjavanje izbjeglih i raseljenih osoba koje su najlošijeg materijalnog stanja u regiji.

O inicijativi koju su pokrenule vlade BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, uz podršku UNHCR- a, u Sarajevu je informisan diplomatski kor, jer se očekuje da će najviše novca stići iz evropskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. Takođe je održan sastanak ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH sa ambasadorima tri partnerske zemlje u ovom projektu.

Rat na prostoru bivše Jugoslavije izazvao je masovni egzodus stanovništva i stvorio skoro tri miliona izbjeglih i raseljenih. I danas na hiljade ljudi u regiji živi bez vlastitog krova nad glavom. Neki od njih kažu:

„Sedam puta predavao sam zahtjev, obnavljao papire. Vazda kad dođem, drugi upadne, ja nemam pojma. Obećaju mi, ja dođem, uzajmljujem 20 maraka, odem da uzmem papire, vratim se - nema ništa. Živim, cijepam ljudima drva, krompire vadim – i tako.“

„Kad odete negdje u goste dan-dva, dosadi u tuđoj kući. Ne osjećaš svoj prag, vazda živiš pod nekom strepnjom kada će ti doći da izađeš, znaš da moraš izaći.“


Regionalni stambeni program predviđa trajna rješenja za oko 74.000 izbjeglih i raseljenih koji žive ispod granice siromaštva. Za to je potrebno 584 miliona eura.

„Kao i sve ostalo, ni ovo ne možemo bez regionalnog, celovitog pristupa da rešimo. Otvorili smo novo poglavlje i svi će doći spremni na aprilsku konferenciju koja treba da zaokruži rešavanje ovog problema, da obezbedi značajna finansijska sredstva donatora, bez kojih uglavnom ne možemo da rešimo ovaj problem“, kaže ambasador Srbije u BiH Ninoslav Stojadinović.

Za Crnu Goru problem izbjeglica nije samo finansijske prirode, ističe Dragan Đurović, ambasador ove zemlje u BiH, i navodi moguća rješenja.

„Da izbjeglice same odaberu ili da se vrate ili nastave integraciju u mjestima gdje žive. To je možda, uz rješavanje statusa, državljanstva ili načina boravka u zemljama u kojima se nalaze, i najvažnije pitanje. Ovo je posljednja šansa da se od međunarodne zajednice, međunarodnih institucija, donatora podupre taj projekat i da se s jednim ogromnim naporom iz zemalja gdje se nalaze izbjeglice taj proces, koji godinama traje, privede kraju“, kaže Đurović.

Zrelost i pogled u europsku budućnost

Predviđeno je da se u Srbiji riješi problem 45.000 ljudi, u BiH 14.000, u Hrvatskoj 8.500, u Crnoj Gori 6.000. Da bi ovaj projekat uspio, bitna su tri preduslova, naglašava predstavnik UNHCR-a u BiH Andrew Mayne.
Andrew Mayne

Andrew Mayne


„Kao prvo, bitno je da postoji izuzetno jaka podrška donatorske zajednice koju očekujemo na donatorskoj konferenciji. Drugi ključni faktor odnosi se na praćenje procedure odabira korisnika, i UNHCR će u partnerstvu sa vladom i u saradnji sa OSCE-om biti uključen u ovaj program kako bi se osiguralo da se zaista obuhvate one porodice koje imaju najveće potrebe. Treći ključni faktor odnosi se, pored ove podrške stambenom zbrinjavanju, osiguranju ostalih aktivnosti koje se odnose na život, kao što su npr. pitanja koja se odnose na socijalnu zaštitu, a sve će to zahtijevati vrlo blisku koordinaciju i saradnju svih aktera“, navodi Mayne.

I do sada je bilo regionalnih inicijativa i različitih dogovora. Najpoznatija je “Sarajevska deklaracija” potpisana 2005., koja je predviđala da se do 2006. riješi problem zbrinjavanja onih koji su ostali bez doma. Ali, uvijek je nešto nedostajalo - ili novac ili politička volja.

„Sigurno smo da će ovo značajno pitanje za prognanike i izbjeglice, značajno političko pitanje koje su usuglasile četiri zemlje, biti uspješno riješeno, da ćemo na sljedećoj donatorskoj konferenciji uspjeti dobiti ovaj iznos od 584 miliona eura. Posebno želim istaknuti da smo dobili maksimalnu podršku Evropske komisije, UNHCR-a, OSCE-a, vlade Sjedinjenih Američkih Država i vlada susjednih država“, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić.

Tonči Staničić, ambasador Hrvatske u BiH, ocjenjuje da se izbjeglički problem treba rješavati i zbog evropskih ambicija cijelog regiona.

„To kondicira i sa naprecima naših zemalja, individulanim napretkom svake od naših zemalja na putu prema EU. Nije to slučajno. To pokazuje našu zrelost, našu spremnost da teške ožiljke prošlosti koju ostavljamo iza sebe – čega je posljedica i teška izbjeglička kriza na ovim prostorima, i da gledamo u zajedničku, europsku budućnost“, istakao je Staničić.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG