Dostupni linkovi

logo-print

Više od deset milijardi dolara pomoći za razorenu Siriju

  • RSE

Sirija, grad Douma istočno od Damaska, janar 2016.

Sirija, grad Douma istočno od Damaska, janar 2016.

Priredila: Milena Mitrović

Prvog dana donatorske konferencije za pomoć Siriji održanoj u Londonu zapadne zemlje skupile su više od deset milijardi dolara.

Osigurano je je šest milijardi dolara za 2016. godinu i još pet milijardi dolara do 2020. godine.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon rekao je da međunarodna zajednica nikad nije prikupila toliko novca u samo jednom danu za samo jednu krizu.

Većina prikupljenog iznosa na konferenciji na kojoj prisustvuju predstavnici 60 država, među kojim 30 svjetskih lidera, biće utrošena na hranu i izgradnju skloništa za izbjeglice.

Tokom petogodišnjih sukoba u Siriji poginulo je više od 250.000 ljudi, oko šest miliona raseljeno je širom zemlje, a više od četiri miliona ljudi napustilo je državu.

Kako navode humanitarne agencije, pomoć je potrebna za 13,5 miliona ljudi, dok se milioni nalaze u oblastima pod opsadom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je na donatorskoj konferenciji da Njemačka planira da izdvoji 2,3 milijarde evra za pomoć toj zemlji do 2018.

Vlada u Berlinu izdvojiće, samo u toku ove godine, 1,1 miljardu pomoći za Siriju, rekla je Merkel.

"Situacija je kritična, jer nedostaju sredstava za preživljavanje", izjavio je premijer Velike Britanije Dejvid Kameron.

Pojedine humanitarne organizacije iz Sirije koje su prisustvovale konferenciji u Londonu zabrinute su što zemlje donatori akcenat stavljaju isključivo na izbjegle Sirijce, dok, kako smatraju, zanemaruju ljude koji su ostali u državi.

“Molim vas pričajte sa nama, a ne isključivo o nama. Nemojte samo da pričate u naše ime, jer u ovoj prostoriji vidim samo dva ili tri čovjeka iz Sirije”, izjavila je Ruba Maisen (Rouba Mhaissen) iz sirijske humanitarne organizacije SAWA.

Konferencija se održava u trenutku kada su propali mirovni pregovori u Ženevi, dok se na terenu nastavljaju borbe.

Džon Keri na donatorskoj konferenciji

Džon Keri na donatorskoj konferenciji

Istovremeno, američki državni sekretar Džon Keri upozorio je Moskvu da prestane s bombardovanjem sirijskih pobunjeničkih grupa, nakon što su razgovori između opozicije i predstavnika Damaska propali.

Keri je ruskom kolegi Sergeju Lavrovu u telefonskom razgovoru rekao da rezolucija Savejta bezbjednosti UN poziva na bezuslovan prekid vatre u Siriji kako bi se omogućilo da humanitarna pomoć stigne u opkoljene gradove.

Sirijska vlada je uz pomoć ruskih vazdušnih snaga nastavila ofanzivu sjeverno od Alepa.

Ukazujući na očajnu situaciju u Siriji, premijer Turske Ahmet Davutoglu istakao je na donatorskoj konferenciji da je na desetine hiljada Sirijaca, bježeći od vazdušnih napada u Alepu, izbjeglo u Tursku.

"Iz sjevernog dijela Alepa 60.000 do 70.000 ljudi kreće se prema Turskoj. Moje misli trenutno nisu u Londonu, već na našoj granici - kako da rasporedimo ove nove ljude koji dolaze iz Sirije?", rekao je Davutoglu.

On je dodao da je 300.000 ljudi koji žive u Alepu spremno da krenu prema Turskoj. Ova zemlja do sada je prihvatila više od 2,5 miliona izbjeglica iz Sirije.

Fokus na djeci

Jedan od najkonkretnijih ciljeva konferencije odnosi se na obrazovanje - da se sva djeca izbjeglica vrate u škole do kraja školske 2016/2017. godine.

Britanski premijer Dejvid Kameron i generalni sekretar UN Ban Ki Mun istakli su da se narednih mjeseci moraju uložiti značajni napori na vraćanju sirijske djece u školske klupe.

Trenutno je više od 700.000 izbjeglica školskog uzrasta van škole, više od polovine od ukupnog broja.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jousufzai (desno) i izbjeglica iz Sirije Mazun Almelehan (lijevo) na donatorskoj konferenciji

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jousufzai (desno) i izbjeglica iz Sirije Mazun Almelehan (lijevo) na donatorskoj konferenciji

UN agencija za djecu, UNICEF, navodi da će biti potrebno 1,4 milijarde dolara da se spase potencijalna "izgubljena generacija", kako djece u Siriji tako i onih u izgnanstvu.

Od donatora je zatraženo da podrže dugoročne planove sa fokusom na obrazovanje i radna mjesta kao i na doniranje sredstava susjednim državama koje su primile izbjeglice, a u cilju njihovog zaposlenja.

Donatori će sarađivati bliskije sa zemljama kao što su Liban i Jordan da podstaknu njihove privrede pogođene visokom stopom nezaposlenosti i da pomognu u otvaranju radnih mjesta za građane i izbjeglice.

Trenutno većini izbjeglica nije dozvoljen legalan rad, što znači da zavise od pomoći koja im nije dovoljna, tako da su primorani da rade u sivoj zoni.

Svjetska banka pomaže da se omoguće jeftini zajmovi za zemlje koje prihvataju izbjeglice, s planom da donatori plaćaju kamate.

Kako navodi AP, uprkos dobroj volji i novim idejama donatori se suočavaju sa činjenicom da je milionima Sirijaca sada gore nego što im je bilo prije godinu dana.

Većina izbjeglica u Jordanu i Libanu žive u siromaštvu. Prihvatne zemlje su pojačale ograničenje za Sirijce koji pokušavaju da pobjegnu od rata, prije svega Jordan gdje je 20.000 izbjeglica blokirano u pustinjskoj oblasti na granici, dok hiljade novih stiže svakog mjeseca.

Delegati iz Turske, Jordana i Libana naglasili su tokom konferencije da je njihovim državama neophodna dugoročna pomoć zbog sve većeg priliva izbjeglica.

“U očima mog naroda možete vidjeti da se suočava sa velikim teškoćama i nevoljama i onda shvatite da smo dostigli granicu i da ne možemo više”, izjavio je jordanski kralj Abdulah.

Koalicija više od 90 humanitarnih organizacija i civilnih grupa, uključujući Amnesti internešnel, Oksfam i Malala fondaciju zatražili su da se obezbjede bolji uslovi za obrazovanje i zaposlenje izbjeglica.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG