Dostupni linkovi

logo-print

Doleček: Jedino rješenje za BiH je članstvo u EU


Vlatko Doleček

Vlatko Doleček

Dr. Vlatko Doleček je kao profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu učestvovao u obrazovanju 40 generacija, što je preko 16.500 studenata. Autor je i koautor 17 knjiga, te oko tri stotine naučnih i stručnih radova. U periodu između 1992. i 1995. je, kao predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", bio društveno angažovan na širenju istine o ratu u Bosni i Hercegovini.
RSE: Kako ocjenjujete opšte stanje u bh. društvu?

Vlatko Doleček: Nije bh. društvo bez perspektive. Već 15 godina zagovaram, gledajući Bosnu i Hercegovinu i njeno okruženje, da je jedino rješenje za ovu zemlju da postane ravnopravni član Evropske unije. Nije to samo zbog nekih fondova, to je prvenstveno zbog toga što države - kad trebaju da uđu u Uniju - moraju da usaglase svoje zakonodavstvo sa tekovinama EU. Smatra da bi BiH trebalo da dođe na red da uđe u EU, a čini mi se da za to postoji neki konsenzsus - mora okruženje postati članom Unije. Tim ulaskom mnogi problemi i frustracije bi nestale jer bi Bosna i Hercegovina postala uređena zajednica država Evrope kojoj i historijski pripada. BiH bi tada postala i pravna država a to sve podrazumijeva, između ostalog, da svi članovi te države imaju potpuno ista prava, što danas nije slučaj.
RSE: To što govorite - da li je to utopijska ideja? Da li je moguće urediti složeno bh. društvo, budući da ga pojedine političke struje pokušavaju učiniti još složenijim?

Vlatko Doleček: Vi ste u pravu kada kažete „pojedine političke strukture“. Rekao bih vladajuće političke strukture ili da budem konkretniji - nacionalne političke strukture. Politički establishment usložnjava i ono što ne bi trebalo da bude tako. Međutim, za sve postoje rješenja, a glavno je da BiH uđe u Evropsku uniju.
RSE: Šta je najveći propust – greška u periodu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega BiH nije postala država koja integriše kako svoj teritorij, tako i građane?

Vlatko Doleček: Moram Vam se zahvaliti na tom pitanju. Najveći propust poslije Dejtonskog sporazuma je neprovođenje onog dijela Sporazuma koji se odnosi na raseljena i izbjegla lica. Da se proveo Sporazum u tom dijelu kako je bilo dogovoreno ne bi postojali neki problemi, između ostalog, ljudi bi trebalo da se vrate na prvobitna svoja prebivališta, a da bi se vratili na prvobitna prebivališta - moraju da budu ispunjeni neki uvjeti. Nije dovoljno čovjeku da samo ima krov nad glavom. Čovjek tamo mora biti ravnopravan, siguran, mora imati zdravstvenu i pravnu zaštitu a to se nije stvorilo. Ove poslijeratne vlasti su na svakim stranama nastojale da to spriječe. Najbolji dokaz da su oni u tome uspjeli pogledajte - ko je naselio okruženje oko Srebrenice, ko se naselio na Ilidžu ili Šuškova naselja. Oni su time promijenili nacionalnu strukturu, pa i oni koji su se htjeli vratiti, i pored svih problema, tamo nisu imali od čega da žive. Na taj način političari su postigli svoj cilj - da su državu nacionalno podijelili i dobili svoje nacionalne atare gdje su oni potpuno sigurni da će svaki put pobijediti. Nadam se da će generacija koja dolazi - ne mislim da to može ova generacija političara - dakle generacija koja je rođena poslije rata i koja se školovala iza rata i koja je obišla svijet i vidjela kako žive njihovi vršnjaci vani - da će doći ovdje i primijeniti te principe.
RSE: A šta je sa ostalom omladinom, ovom koja se dnevno napaja dozom nacionalizma?
Vlatko Doleček: Ako ćete pravo, to je rezultat situacije u kojoj se nalazimo. Ali, smatram da takva situacija neće dugo trajati. Stvari će se brže razvijati naprijed onog trenutka kada BiH postane članica EU. Zalažem se da ova zemlja pod malo popustljivijim kriterijumima postane dio Evropske unije.
RSE: Kakve su šanse da Bosna i Hercegovina ne bude jedina ili jedna od malobrojnih država sa etnički čistim područjima?

Vlatko Doleček: Nikakve - sa sadašnjim politikama i političarima. Oni će na svakim sljedećim izborima pobijediti jer će uvijek govoriti da je njihova nacija ugrožena, pa ako ne glasate za njih bićete i vi ugroženi. Ali, kada se bude postavilo na dnevni red, a došlo je vrijeme da se to postavi, od čega čovjek da živi - sigurno ne od obećanja. Mislim da je jedan od prvih pokazatelja i ovo što se nedavno desilo, druga je stvar na šta se to kasnije svelo, ali i to je bilo u početku nezadovoljstvo. Kako ćete naći neko logično objašnjenje čovjeku koji je zaposlen već 20 mjeseci i ne prima platu i reći mu da je sistem dobar? O čemu političari pričaju? O kakvoj zaštiti vitalnog nacionalnog interesa? Kada bude progovorio stomak, a ne nešto drugo, onda će biti druga situacija.

RSE: Smatrate li da se u današnje vrijeme vrlo malo konsultuju bh. akademici,čak i kada treba odlučivati o važnim pitanjima.Da li se Akademija pridružila grupi sedam institucija kulture od značaja za državu, a ista država ne uviđa njihov značaj?

Vlatko Doleček: U zemlji u kojoj je na čelu države ministar u čijem je resoru nauka - a ministar je policajac po struci - šta da Vam dalje govorim? To ministarstvo zove se Ministarstvo civilnih poslova, pa tako je i nauka u civilnim poslovima. Nemam ništa protiv policije, ali ne može policajac voditi neku kreativnu naučnu politiku. Zamislite samo da je u Engleskoj neki policajac ministar za nauku i obrazovanje. To je što se tiče ministarskog Vijeća. Sljedeći nivo je Federacija BiH. Pogledajte ko je ministar u Federaciji zadužen za obrazovanje i nauku ili zadužen za kulturu. Oba ministra su portparoli svojih partija, a znate ko je po definiciji portparol - samo onaj koji tumači tuđe misli. Ne može to biti ministar. Ne može biti ministar obrazovanja osoba koja nikada nije ušla u učionicu ili ministar kulture osoba nema ništa sa kulturom ili ne ide na neke kulturne sadržaje.
RSE: Mislite li da je došlo do jedne potpune devalvacije društvenih vrijednosti?

Vlatko Doleček: Tu su pobrkani neki kriterijumi. Nije zanimanje biti Hrvat, Bošnjak ili Srbin - kod nas je, izgleda, da jeste. Ovo je vrijeme kompetencija u čitavom svijetu. Ako vi niste kompetentan ne možete voditi taj sektor. Opet se vraćam na ono što sam maločas rekao - kako može jedan profesionalni policajac na nivou države voditi nauku?
RSE: Gospodine Doleček, koliko država ulaže u oblast kojoj ste cijeli život posvećeni?

Vlatko Doleček: Ja sam prije rata bio na čelu jednog projekta u kojem je bilo uključeno 28 institucija i preko hiljadu istraživača, dakle nisu svi bili doktori nauka i magistri već je bilo i istraživača. Mi smo tada za taj projekat dobili preko deset miliona dolara. Za ta sredstva je kupljena oprema i na fakultetima i na institutima. Danas se neki ministar hvali kako pomaže neke studente u kantonu koji studiraju postdiplomski studij ili rade doktorat, a ono što ti isti studenti dobiju za taj svoj studij i za izradu tog doktorata je dovoljno da ga ukoriči. Minimalna sredstava se izdvajaju za nauku. Dok god se iz bruto društvenog proizvoda ne budu izdvajala mnogo veća sredstva - neće biti nauke ili istraživanja, a onda to znači da bosanskohercegovačka privreda neće biti konkurentna.
RSE: Da li je sada konkurentna?

Vlatko Doleček: Možda ima nekih svijetlih primjera, ali taj procenat je jako mali.
RSE: Proizilazi li to iz razloga što Bosna i Hercegovina ne može da nađe dovoljno sredstava kako bi odškolovala profesionalce a koji bi sutra bili validni radnici ne samo na bh. nego i na inostranom tržištu?

Vlatko Doleček: Itekako je potrebno imati sredstva za školovanje kadra. Treba imati i sredstva za nabavku opreme. Da biste bili konkurentniji na svjetskom tržištu morate brže i bolje raditi od svog konkurenta. Pogledajte koliko zemlje, koje su u tehnološkom smislu vodeće, ulažu u ovu oblast. Iz bruto društvenog proizvoda ima zemalja koje ulažu 1,7 posto, a u Bosni i Hercegovini - bez obzira što je mali taj bruto društveni proizvod - nek' neko izračuna da li je to 0,01 posto. Ne vidim rješenja ako se ne bude išlo na to da se više izdvaja za istraživanje i razvoj. Međutim, dobar dio odgovornosti je i na medijima. Šta je to interesantno za bh. medije? Koliko se u medijima govori o nauci, o doprinosu nauke zdravlju ljudi, o zaštiti sredine, o obnovljivim izvorima energije i slično.
RSE: Trebaju li snositi odgovornost i Bosanci i Hercegovci za ovakvo stanje u državi?

Vlatko Doleček: Smatram i da bi mediji trebalo da se okrenu tome, odnosno da se nekako - ako smijem tako reći - probudi to stanovništvo kako bi uvidjelo da više ta priča, o kojoj slušamo već 20 godina, ne daje rezultate. Treba nešto uraditi na planu onoga što će ljudima poboljšati standard u cjelini i da tome treba dati prednost. U medijima bi trebalo više afirmisati one pojedince i inicijative koje su doprinijele zapošljavanju. Naravno, opet se nalazimo pred izborima. Ljudi trebaju razmisliti za koga će glasati. Ja sugerišem da se ne ide samo na to da se glasa za onoga ko nacionalno pripada tebi, nego za onoga ko ti daje neku garanciju da će biti bolji život. Samo od toga se može živjeti, a od ostalih priča - nisam siguran.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG