Dostupni linkovi

logo-print

Dolazak EU u susjedstvo iskoristiti i na kulturnom planu


Hrvatski glumci na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala 2012. godine

Hrvatski glumci na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala 2012. godine

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju većina bosanskohercegovačkih umjetnika i kulturnih radnika dočekuje uvjerenjem da će to biti inspirativno za buduću saradnju dviju država, premda ocjenjuju kako će, kao i do sada, prevladavati lični kontakti i ranije uspostavljena prijateljstva, te projekti koji odavna idu utabanim stazama.

U Neumu Počinje VIII Festival animiranog filma, jedna od najvećih manifestacija te vrste u regionu. Ove godine, istina tako je bilo i prošle, organizatori su prošli bez materijalne potpore iz susjedne Hrvatske.

„Vjerovatno odoše u Evropu pa im više nismo interesantni“, posve šaljivim tonom razloge tumači utemeljitelj i direktor ove velike međunarodne smotre, Jurinko Raič, i sam izdanak glasovite zagrebačke škole. Međutim, u svakoj šali ima barem malo zbilje:

„Mislim da se malo udaljava. Do prošle godine, Hrvatska je podržavala 300 i nešto projekata. Prošle godine je to spalo na 30 projekata. U zadnjih sedam godina, hrvatski filmovi su dobili tri nagrade, četiri autora su dobila nagradu za životno djelo. Mislim da im je najuspješniji svjetski festival bio upravo ovaj naš. To im je bila fina podloga reklamiranja hrvatskog animiranog filma", kaže Rajič.

Ipak, većina bosanskohercegovačkih umjetnika i kulturnih radnika smatra kako odlazak Hrvatske u društvo odabranih neće bitnije uticati na odnose dviju zemalja kada je kulturna saradnja u pitanju. Razloge tumači sarajevski pisac Ahmed Burić:

„Mislim da se ništa bitno neće promijeniti jer je i do sada stvar funkcionirala uvijek na nekom individualnom nivou. Imam izdavača u Hrvatskoj s kojim surađujem s vremena na vrijeme. Nemam neku veliku sreću od toga, ali ni nesreću.“

Saradnju na nivou dosadašnjih poznanstava, prijateljstava, estetskih opredjeljenja, osobne koristi čak, ne negira ni Jurinko Rajič, ali diskretno sugeriše kako ovdje uvijek postoje ljudi sposobni, a što je najgore spremni da kvare svaku igru:

Jurinko Rajič

Jurinko Rajič

„Ne zavisi od nas umjetnika. Mislim da zavisi više od suradnje i kantonalnih ministarstava kulture i federalnih na državnom nivou. Mi smo ipak bez neke moći da utičemo. Mi možemo samo pokazati šta znamo i truditi se i dalje", kaže Rajič.

„Ovakva ministarstva kulture i ovakav način na koji ona rade nas neće spojit ni s čim. U osnovi mislim da jedino što će još uvijek ostati i što tako funkcioniše jeste ta nekakva saradnja na individualnom nivou. Sagrađivati u onom smislu u kojem sarađuje svako pametan sa svakim pametnim", dodaje Burić.

Tuzlanski glumac i kazališni pedagog, ali i pokretač brojnih regionalnih teatarskih projekata, Vlado Kerošević, podsjeća kako i sama priča o kulturnoj saradnji poslije 1. jula dolazi posve iznenada i to poslije svih drugih priča, svjedoči o statusu ove djelatnosti:

„To što se o kulturi, kao segmentu prilagođavanja buduće suradnje između Hrvatske i BiH, niti u Hrvatskoj, niti u BiH ne govori previše, to samo govori o statusu kulture u ovim zemljama, pogotovo u BiH. Svi ministri kulture, obrazovanja i nauke isto tako se ponašaju prilično neodgovorno, inertno, čekajući da nas sustignu problemi, ako ih bude u toj oblasti, pa ćemo ih onda rješavati, ali tada će biti kasno. Ja se nadam da ne bi trebalo biti u toj oblasti velikih problema, naprotiv. To može biti inspirativno za nas jer za svaki koprodukcijski projekt, sa kojim treba aplicirati kod EU, EU traži partnere koji treba da budu iz inozemstva. Nama se na taj način, ako to gledamo optimistično i kreativno, EU približila u komšiluk. Tu prednost treba po mom mišljenju iskoristiti", kaže Kerošević.

Za efikasno korištenje svih mogućih prilika valja na umu imati i neke činjenice koje, unatoč povremenim pokušajima da se od njih pobjegne, da se gurnu pod tepih, ostaju vjerovatno za sva vremena. Razumljivi jezici, zajednička tradicija i prirodna oslonjenost jednih na druge, svim iskustvima uprkos.

„Kada bi nekome zaista bilo stalo do naše kulture i do tih integrativnih faktora i kada bi se ljudima sa kompetencijama dale te stvari da ih urede, mislim da bi se to uredilo vrlo brzo. To je u dobroj mjeri jedna zajednička, integrativna stvar. Dosta stvari je nastalo iz nekog kolektivnog pamćenja. Isti je to svijet u jednoj mjeri. Tako da sve to ide u tom pravcu", smatra Ahmed Burić.

„Mi smo na prostoru bivše Jugoslavije imali jedinstvenu kulturološku i umjetničku infrastrukturu u proteklih 50 godina, dok se nije raspala, tako da je dio te matrice apsolutno prisutan u svim segmentima umjetničkog iskaza", zaključuje Vlado Kerošević.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG