Dostupni linkovi

logo-print

Dokazivanje zločina iz mržnje onemogućeno zakonima


Vandalizam na ogradi oko Ferhadije u Banjoj Luci

Vandalizam na ogradi oko Ferhadije u Banjoj Luci

Dvadesetak godina nakon rata u BiH još uvijek se čine kaznena djela iz etničke netrpeljivosti, odnosno mržnje prema drugom i drugačijem. Posebno su na udaru povratnici, vjerski i sakralni objekti, te pripadnici različitih manjina. Nevladine organizacije u BiH ističu kako zbog loših zakonskih rješenja tek mali broj počinitelja bude prijavljen i procesuiran.

Prema podacima do kojih je došla Misija OSCE-a u BiH, zaključno sa oktobrom 2013. godine registrovana su tri slučaja krivičnog djela izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti (u Bijeljini, Srebrenici i Gračanici), te jedan slučaj okvalifikovan kao nasilničko ponašanje i uništavanje tuđe imovine (u Mostaru). U istom periodu na adresu Kancelarije Međureligijskog vijeća (MRV) BiH pristigle su 34 prijave o napadima na vjerske objekte, vjerske službenike i vjernike koji su u neposrednoj vezi sa vjerskim objektim. Tek tri osobe su procesuirane.

Nedostatak zakona je glavni razlog zbog koga se djela koja jesu motivirana mržnjom ne zavode kao zločin iz mržnje i kao takva ne procesuiraju. Vladana Vasić, iz Koaliciji za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje:

„Ne možemo tačno znati koliko je motiv mržnje uticao na počinjenje krivičnih djela i na koji broj krivičnih djela jer ni policija ni tužilaštva ni ostale pravosudne institucije ne zavode u kalsifikacijama motive. U RS se išlo na izmjene i uvođenje eksplicitno zločina iz mržnje u Krivični zakon RS. Imamo podatke da su neki slučajevi pokrenuti kao zločin iz mržnje, te procesuirani kao takvi, i da dolazi do strožijeg kažnjavanja.“

Tekst zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, koji je uključivao i uvođenje zločina iz mržnje, nije prošao na sjednici Doma naroda federalnog parlamenta. Izmjene Zakona predložio je Klub zastupnika SDP-a u Predstavničkom domu, što je za većinu delegata u Domu naroda bio osnovni razlog da glasa protiv izmjena. Federalni delegati su kritikovali SDP da ovaj prijedlog, prije svega, ima svrhu stranačke promocije.

Jasenko Tufekdžić, delegat Bošnjačkog kluba iz SDA: „Te izmjene i dopune nisu adekvatno rađene i praćene pravnom strukom.

Jasenko Selimović

Jasenko Selimović

Jasenko Selimović, šef Kluba SDP-a: „Možemo opravdano sumnjati da postoje dublje razlozi zbog kojih u krivičnom zakonodavstvu Federacije još uvijek nema zločina iz mržnje kao dijela Krivičnog zakona, koji bi zločin iz mržnje okarakterizirao kao otežavajuću okolnost prilikom donošenja presude.“

Na neusvajanje amandmana na Krivični zakon oštro su reagovali i u Koaliciji za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, navodeći kako se zbog loših zakonskih rješenja i dalje ne može znati tačan broj slučajeva zločina iz mržnje koji su prijavljeni ili procesuirani.

„Uvođenjem zločina iz mržnje došlo bi do strožijeg kažnjavanja krivičnih djela koja su motivisana mržnjom, odnosno netrpeljivošću na različitim osnovama, između ostalog etničkim, nacionalnim, na osnovui religijske pripadnosti, jezika koji osoba koristi, seksualne orijentacije, rodnog identiteta. I samim tim država bi poslala jasniju poruku da štiti sve svoje mnajinsko stanovništvo“, smatra Vladana Vasić.

Zločin iz mržnje je uvijek je teško procesuirati jer izazov leži u dokazivanju motiva. Iskustvo u Brčkom, u kome je izmijenjen Krivični zakon, to i pokazuje – od 2004. godine tek je šest slučajeva prijavljeno. U pet je izrečena presuda, a jedan je još uvijek u fazi suđenja. Riječ je uglavnom o uvrijedljivim grafitima, ali jedan slučaj - krivično djelo teške tjelesne povrede motivirano mržnjom - na kraju je završio oslobađajućom presudom, jer krivica nije dokazana.

„Motiv je uvijek teško dokaziv element u bilo kojem krivičnom djelu, pa i u ovim djelima gdje se mržnja pojavljuje kao isključivi motiv praktički je kvalifikacija govor mržnje pretvoren u krivično djelo. Jednostavno, u sistemu zaziru od toga. Druga stvar, smatram da se ponekad olako prelazi preko nečega što treba istražiti kao moguće izvršenje krivičnog djela, ali onda se to pogrešno vezuje za slobodu govora“, kaže glavni tužitelj Brčko Distrikta Zekerija Mujkanović.

Slični problemi su i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

„Ako je neko zapalio jaslice uoči Božića, ako je neko zapalio zastavu ovog ili onog naroda, ako je neko polupao prozore na džamiji uoči Bajrama, onda se postavlja pitanje šta ustvari tu treba dokazivati motiv i šta je ustvari taj motiv“, rekao je Nijaz Mehmedbašić, glavni tužitelj.

Glavni federalni tužitelj Zdravko Knežević napominje kako bi uvođenjem zločina iz mržnje u Krivični zakon Federacije došlo do strožijeg kažnjavanja krivičnih djela koja su motivirana mržnjom. Sa druge strane dodaje da je nezadovoljan predloženim izmjenama Krivičnog zakona:

Ono što bi olakšalo rad tužioca je jedna potpuna harmonizacija zakonskih obilježja ovog krivičnog djela , koji je samo jedan od segmenata šire govoreći o zločinima iz mržnje."

Pitanje je koliko će kvalificiranje samo otežavajuće okolnosti biti od utjecaja na kaznu, ukoliko se ne radi o kvalifikovanom obliku krivičnog djela. Ono što bi prema Kneževiću zaista pomoglo je potpuna harmonizacija zakonskih obilježja ovog krivičnog djela u RS-u, u Federaciji, u Brčko Distriktu i KZ-u BiH pojavljuju stanovite razlike, naravno da to ima za posljedicu da se i zakon različito priomjenjuje u odnosu na izvršioce.

Bez obzira na rezultate glasanja u Domu naroda Parlamenta Federacije, Klub poslanika SDP-a BiH najavio je kako planira isti tekst prijedloga poslati u proceduru..
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG